SABORSKI zastupnik Ivan Lovrinović jutros je u saboru održao izvanrednu press konferenciju na kojoj je bombastično izjavio kako je u pitanje dovedena realizacija ”kapitalnog projekta Pelješkog mosta”, zbog toga što “Europska komisija pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prije realizacije izgradnje”. Kao izvor svoje informacije Lovrinović je naveo “sam vrh vlade” te je zatražio javno očitovanje premijera Andreja Plenkovića o svemu tome.

Plenković bi trebao “javno, nedvosmisleno, bez uvijanja i diplomatske uglađenosti” odgovoriti, rekao je Lovrinović, je li “ikakvim dokumentom u posljednja tri mjeseca EK tražila od Hrvatske rješavanje pitanja granice na moru s BiH i je li početak izgradnje Pelješkog mosta vezan za sporazum o granici na moru između dviju država”.

U dramatičnom tonu Lovrinović je nastavio: “Ako je istina što smo doznali, tražimo odgovor hrvatske vlade i Europske komisije na pitanje ima li to možda veze s najboljom ponudom i kasnijim odabirom kineskom izvođača. Kada sve ovo sagledamo, pitamo se što je hrvatska diplomacija radila zadnjih dvadeset godina da nije riješila sporove sa susjedima, unatoč tome što je bila izložena agresiji, što je u najtežim trenucima pomagala susjedima.”

Mediji su se ubrzo raspisali o potencijalnom “ultimatumu Europske komisije Hrvatskoj”, a vlada je pak poručila da Lovrinović ne zna o čemu priča, te da “nema zapreka za gradnju Pelješkog mosta”. EK je već potpisala s Hrvatskom ugovor o sufinanciranju Pelješkog mosta i to u iznosu od 357 milijuna eura, što je 85 posto sveukupnog iznosa.

Ipak, u saboru se cijelo prijepodne pričalo o misterioznom pismu iz Europske komisije, što vlada nije izrijekom demantirala, nego je, dapače, za medije poručila da je “korespondencija između Komisije i vlade stalna”. To je ponovio i ministar prometa Oleg Butković na izvanrednoj press konferenciji u 14:30 sati, sazvanoj u povodu Lovrinovićevih izjava.

Iako je Lovrinović u svojem istupu bio prilično neprecizan i dramatičan, te nije naveo na koje se konkretno pismo iz EK-a poziva, vlada zapravo nije demantirala postojanje pisma koje se tiče podrške EK-a izgradnji Pelješkog mosta i problemu razgraničenja između Hrvatske i BiH, koje bi taj kapitalni projekt moglo blokirati.

Europska komisija neizravno potvrdila autentičnost pisma

Index je u posjedu kopije pisma poslanog prije oko mjesec i pol dana iz Bruxellesa koje se tiče baš svega toga, a njegovu autentičnost implicitno nam je potvrdila glasnogovornica Europske komisije Sophie Dupin de Saint-Cyr. Na naš upit u vezi sa sadržajem pisma iz EK-a su nam rekli da “neće komentirati pismo jer Komisija nema običaj komentirati curenje informacija i dokumenata”. O autentičnosti pisma raspitali smo se i kod dobro upućenih izvora u Bruxellesu i poznavatelja europskog prava, koji su nam nakon uvida u pismo i odgovor EK-a Indexu rekli da smatraju kako je njegova autentičnost potvrđena.
Pismo je pak poslao Marc Lemaitre, generalni direktor Odjela za regionalnu i urbanu politiku, koji je dio portfelja povjerenice za regionalnu politiku Corine Cretu. Upućeno je državnoj tajnici Spomenki Đurić u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova koje vodi ministrica Gabrijela Žalac.

Što stoji u pismu iz Europske komisije?

Lemaitre na početku pisma podsjeća da je početkom lipnja prošle godine EK odobrila financiranje kapitalnog projekta Road Connection to South Dalmatia (Cestovna veza za južnu Dalmaciju), te da je na ceremoniji potpisivanja s ministricom Žalac povjerenica Cretu istaknula “stratešku važnost projekta” koji između ostaloga ima važnu ulogu za “napredak u regiji”. “Povjerenica Cretu se također osvrnula na pažljivu pripremu i konzultacije s vlastima Bosne i Hercegovine, što je u više prilika bilo zatraženo od ministrice Žalac i što je bio preduvjet za odobrenje projekta”, piše generalni direktor Lemaitre, te podsjeća da je ministrica Žalac tijekom posjeta povjerenice Cretu Zagrebu krajem travnja 2017. osobno jamčila da se BiH slaže s projektom.

No EK je u rujnu prošle godine dobila pismo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića u kojem on tvrdi da BiH ne podržava izgradnju Pelješkog mosta te će se tome protiviti sve dok se ne razriješe otvorena granična pitanja između dvije zemlje. U Zvizdićevom pismu je navedeno i kako je to stav BiH još od 2009., te da nikad nije bio opozvan, piše Lemaitre.

“U povodu tog (Zvizdićevog, op.a.) pisma, pozivam vas da me informirate o svim mogućim pojašnjenjima u vezi s primjenom važećih zakona na moru, elementa koji je, naglašavam, esencijalan za procjenu projekta”, piše zamjenici ministrice Žalac najbliži suradnik povjerenice Cretu, te u donekle dramatičnom tonu završava kako je potrebno ”razbiti bilo kakve sumnje u legalnost i regularnost projekta te sve buduće financiranje istoga”. Lemaitre završava tako što poziva Hrvatsku da u duhu dobrosusjedskih odnosa “riješi bilo kako neslaganje s BiH”, ali i upozorava da se “u međuvremenu ne pokreću nikakvi koraci u implementaciji projekta koji bi mogli zakonski ili financijski imati odraz na Europsku komisiju ili bi mogli pokrenuti tužbe neke treće strane”.

Pismo na mahove odaje dramatičan dojam

Dakle, ono što je vlada predstavila kao “stalnu korespondenciju između Komisije i vlade” u vezi s Pelješkim mostom u jednom je trenutku, i to nakon potpisivanja ugovora o financiranju, zvučalo dosta dramatično. Cijelo Lemaitreovo pismo je čudno intonirano za uobičajenu komunikaciju između EK-a i ministarstva jedne članice, s obzirom na to da se iz napisanog stječe dojam kako EK jedva da je upoznata s prijeporima između Hrvatske i BiH oko Pelješkog mosta, što je posve neuvjerljivo. Nadalje, Lemaitre zvuči kao da mu je više stalo do interesa BiH nego Hrvatske kao jedne od članice Europske unije. Kako BiH sigurno nema toliko snažnu diplomaciju ili pokrovitelje u Bruxellesu da nadmaši Hrvatsku, iz Lemaitreovog pisma zapravo se može iščitati zlovolja EK-a prema Hrvatskoj iz nekih drugih razloga, možda zbog izbora kineskog konzorcija za izgradnju mosta ili pak zbog arbitraže sa Slovenijom.

Povrh toga, iz pisma koje je Lemaitre poslao držanoj tajnici Spomenki Đurić jasno je da ministrica regionalnog razvoja i EU fondova ne uživa veliko povjerenje u Bruxellesu, s obzirom na to da se izrijekom kaže da se od nje moralo više puta tražiti da napravi jednu konkretnu stvar, te se pozivalo na njena usmena obećanja povjerenici Cretu, koja u trenutku slanja pisma očito nisu bila ispunjena.

Napetosti između Zagreba i Bruxellesa

Iz EK-a su nam danas također odgovorili kako je Komisija “pažljivo analizirala projektnu aplikaciju” i da je sufinanciranje Pelješkog mosta ispunilo sve kriterije i proceduralne korake regulacije kohezijske politike Europske unije. “Na temelju dodatnih informacija koje je Hrvatska dostavila, EK je zaključila da nema nikakvih otvorenih zakonskih pitanja s ovim projektom kohezijske politike što se tiče internih procedura Komisije i EU-a”, odgovorili su nam iz EK-a, ujedno potvrđujući da je vlada u Zagrebu morala slati dodatna objašnjenja i nakon potpisivanja ugovora o financiranju, dakle baš ono što se traži u pismu koje je poslao generalni direktor Odjela za regionalno i urbano planiranje Marc Lemaitre.

Ukratko, vlada govori istinu kada kaže da EK nastavlja financiranje izgradnje Pelješkog mosta, ali svojom frazom o “stalnoj korespondenciji” prikriva da je bilo napetih trenutaka između Zagreba i Bruxellesa te da je postojala mogućnost da EK ne pokrene isplatu sredstava za Pelješki most unatoč već potpisanom ugovoru. Također, Lemaitreovo pismo otvara pitanja sposobnosti ministrice Žalac, koja se danas u vezi s ovom temom, iako je i ona uključena u realizaciju projekta, uopće nije javno oglasila.

Pismo iz Europske komisije pogledajte u nastavku:

Komentari

komentari