Varšava kreće u svoju najveću akciju ponovnog naoružavanja u posljednjih 50 godina kao odgovor na rastuću prijetnju koju predstavlja Rusija.

Božić je došao rano za kapetana Mareka Adamiaka i trupe poljske 11. artiljerijske regimente. Stacionirana nedaleko od ruske granice, njegova se jedinica dugo borila sa zastarjelom opremom.

Sredinom decembra dobili su 24 južnokorejske samohodne haubice K9 koje mogu pogoditi ciljeve udaljene do 54 kilometara, donoseći nove i smrtonosne sposobnosti regimenti.

“Kao artiljerijski oficir uzbuđen sam zbog nove opreme”, rekao je kapetan Adamiak za The Telegraph. “Možemo bolje manevrirati, možemo pucati s bilo kojeg mjesta. Ne postoji mjesto s kojeg ne možemo pucati. Imali smo puno stare artiljerije, ali sada imamo vrlo novo oružje.”

S obzirom na rat koji se odvija u susjednoj Ukrajini, to im je dalo uvjerenje da će, ako sukob dođe pred njihov prag, sada imati oružje da uzvrate. “Možemo vidjeti iz načina na koji Ukrajinci koriste artiljeriju da moraju biti vrlo brzi: u akciju, pucati i ići dalje”, rekao je.

Nove haubice koje sada koristi njegova regimenta samo su vrh masivnog programa potrošnje Poljske za odbranu.

Potaknuta ratom u susjedstvu i rastućim strahom da bi se Poljska jednog dana mogla naći u vidokrugu Kremlja koji se želi vratiti u dane kada se Rusko Carstvo nekoć protezalo do rijeke Visle, poljska vlada odlučna je naoružati se – i to brzo.

Ove će godine potrošiti četiri posto svog BDP-a na odbranu, iznos koji je dvostruko veći od zahtjeva NATO-a, i koji će Poljsku učiniti najvećim potrošačem na odbranu po glavi stanovnika u Savezu.

Neki od poslova za novu opremu datiraju prije rata u Ukrajini kada je Poljska, već svjesna ruske prijetnje, počela obnavljati oružane snage koje su još uvijek bile opterećene velikom količinom opreme iz sovjetske ere, ali Putinova invazija ubrzala je proces i potaknula niz novih ugovora koji su također potpisani.

“Zločinački napad koji je izvršila Ruska Federacija, usmjeren na Ukrajinu, i nepredvidiva priroda Putina znače da moramo još više ubrzati modernizaciju opreme”, rekao je Mariusz Blaszczak, poljski ministar odbrane, za portal Defence24.

“Od ključne je važnosti povećati razinu sigurnosti što je brže moguće za Poljsku. To možemo učiniti samo stvaranjem jake vojske. Dovoljno jak da odvrati svakog potencijalnog agresora od odluke da napadne”, dodao je.

Za početak, Poljska je naručila 1.000 glavnih borbenih tenkova K2 iz Južne Koreje i 250 potpuno novih tenkova M1A2 SEPv3 Abrams iz SAD-a. Ovo će Poljsku pretvoriti u vlasnika najveće evropske tenkovske sile, Velika Britanija ima 227 tenkova.

Njena artiljerija bit će ojačana dolaskom 600 K9 haubica, 18 sistema HIMARS s 9.000 raketa i 288 K239 Chunmoo MRL sistema iz Južne Koreje. Poljska planira nabaviti ukupno više od 500 sistema HIMARS.

Preko 1.000 borbenih vozila pješadije poljske proizvodnje Borsuk nosit će poljske trupe u bitku, dok će zračna zaštita dolaziti od 96 helikoptera AH-64E Apache kupljenih od SAD-a i 48 borbenih aviona FA-50 koji su sada naručeni iz Južne Koreje.

“Mi mijenjamo našu opremu vrlo, vrlo brzo”, rekao je kapetan Adamiak. “To je stvarno revolucija, a ne evolucija.”

Sve će to biti naglašeno planovima za udvostručenje broja poljskih vojnika na 300.000, što bi Poljsku pretvorilo u najveću evropsku vojnu silu, u smislu ljudstva, zapadno od Ukrajine.

Također su u toku razgovori o izgradnji “masivne tvornice oružja” u saradnji s Velikom Britanijom, dijelom kako bi se pomoglo u proizvodnji i popravku opreme i oružja namijenjenih Ukrajini.

Oprema, međutim, dolazi s velikom cijenom. Poljska je uživala u godinama ekonomskog rasta, a predviđa se da će BDP i dalje rasti ove godine unatoč ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini, ali će cijena njene raskošne potrošnje na odbranu biti znatna.

Poljska planira potrošiti oko 85 milijardi funti do 2035. na oružje, a ovogodišnji budžet za obranu iznosi rekordnih 97 milijardi PLN (18 milijardi funti). Poljske novine Dziennik Gazeta Prawna procijenile su da bi stvarni iznos 2023. mogao porasti na 24 milijarde funti kada se uključe vanbudžetska sredstva. Ova razina potrošnje nije bez rizika.

“Bojim se da bi sva ta potrošnja mogla iscrpiti budžet, ako se njome ne upravlja na odgovarajući način”, rekla je Magdalena Jakubowska, stručnjakinja za odbranu i potpredsjednica Res Publica-Visegrad Insight, fondacije koja pokriva srednjoevropsku politiku.

“Javnost možda nije svjestan da bi moglo doći do smanjenja određenih civilnih projekata. Imali smo stabilan privredni rast posljednjih nekoliko godina, ali sada smo blizu recesije. Ako ne potaknemo privredu novcem EU (iz fonda za oporavak od pandemije), koji još uvijek nemamo, onda bi situacija mogla postati kritična”, kazala je ona.

Evropska komisija uskratila je Poljskoj pristup bespovratnim sredstvima i jeftinim zajmovima u iznosu od oko 30 milijardi funti iz Instrumenta EU-a za oporavak i otpornost nakon pandemije zbog spora oko vladavine prava. Poljska vlada uvela je zakon koji bi mogao riješiti zastoj, ali zasad je novac nedostižan.

Kako bi pomogao Poljskoj, prošle je godine američki Kongres odobrio 288,6 miliona dolara vojnog finansiranja za “odvraćanje i odbranu” od povećane prijetnje Rusije. Novac će pomoći, ali s inflacijom od oko 17 posto u Poljskoj i privrednim rastom koji usporava odbrambeni proračun moglo bi biti teško ispuniti.

Uprkos tome, Jakubowska je dodala da se Poljaci do sada čine spremnima preuzeti finansijski teret.

“S ratom, možda, odmah iza ugla, Poljaci shvaćaju da se morate žrtvovati kako biste se brinuli za nacionalni interes. Ako se ljudi boje rata, onda imaju razumijevanja,” kazala je Jakubowska.

Čini se da će se međustranačka potpora vojnim izdacima također nastaviti uprkos dubokim i često oštrim političkim podjelama u Poljskoj. Svjesne prijetnje koju predstavlja Rusija, opozicione stranke većinom su prihvatile potrebu da Varšava troši, barem za sada – makar samo da izbjegnu sudbinu svog susjeda.

Poljska na jesen izlazi na izbore, a pitanje odbrane i ko može najbolje braniti zemlju bez sumnje će postati pitanje izbora.

“Mnogo sam puta rekao da je bolje biti u dugovima, pa čak i morati rezati budžet u drugim područjima, nego biti okupiran”, rekao je Jaroslaw Kaczynski, lider Prava i pravde, poljske vladajuće stranke i za mnoge najmoćniji političar u Poljskoj.

“Ko god je vidio što se događa u Ukrajini ne bi trebao sumnjati u to,” kazao je on piše The Telegraph.

Prema podacima Globalfirepower, Poljska trenutno ima 20. najjaču vojsku na svijetu. Njene oružane snage broje 152.500 vojnika, od toga se u kopnenoj vojsci nalazi 65.000 vojnika.

Zračne snage broje 37.000 vojnika i imaju 459 raznih letjelica. Okosnicu čini 48 američkih F-16 C/D, te nešto slabiji Migovi i Suhoji.

Zračne snage će apsolutno novu dimenziju dobiti nakon isporuke 32 aviona F-35A i južnokorejskih 48 KAI T-50. Poljska je kupila i bespilotne Bayraktare.

Okosnicu oklopnih snaga Poljske će činiti 1.000 južnokorejskih tenkova K2 Black Panther. Prvih 180 treba biti isporučeno do 2025., a ostalih 820 od 2026. godine. Osim toga Poljska nabavlja i unaprijeđene američke Abramse, a trenutno posjeduje 28 iznajmljenih primjeraka za obuku poljskih posada.

Trenutno okosnicu čini više od 200 njemačkih Leopard 2 tenkova i veliki broj modernizovanih T-72 u varijanti PT-91 Twardy.

Poljska je država koja je poslala ogromnu vojnu pomoć u Ukrajinu koja uključuje desetine tenkova i drugih vozila, al ii samohodnih haubica.

(Klix/SB/PD.ba)

Komentari

komentari