NAKON desetljeća neaktivnosti i neučinkovitih pokušaja da se uspore klimatske promjene, zagađenje i ubrzano smanjivanje bioraznolikosti, civilizacija stoji na rubu grozne budućnosti koju je ozbiljno podcijenila, upozorio je međunarodni tim znanstvenika u novom istraživanju objavljenom ovog tjedna.

“Razmjeri prijetnji biosferi i svim njezinim životnim oblicima – uključujući čovječanstvo – zapravo su toliko veliki da ih je teško shvatiti čak i dobro upućenim stručnjacima”, ističu u časopisu Frontiers in Conservation Scienceistraživači, predvođeni ekologom Coreyjem Bradshawom sa sveučilišta Flinders u Australiji.

Autori tumače da je čak i stručnjacima, budući da uglavnom imaju uvide samo u ograničena područja svoje ekspertize, teško shvatiti razmjere problema s kojima se suočava naša civilizacija. Naravno, još mnogo teže je laicima.

Prosječni ljudi imaju poteškoća u shvaćanju veličine ovog gubitka, unatoč stalnoj eroziji tkiva ljudske civilizacije”, pišu autori.

Pritom napominju da je razlog zbog kojeg se grandioznost njihovih riječi može činiti pretjeranom činjenica da su ulozi o kojima govore u svom radu nevjerojatno visoki.

Iako, kažu, dobro znaju da će njihove procjene biti opovrgavane, napadane i ismijavane, znanje o njima ne oslobađa ih odgovornosti za dijeljenje vijesti.

“Naša poruka možda nije popularna, a doista je zastrašujuća”, pišu istraživači u vlastitom osvrtu u časopisu Conversation.

“No znanstvenici moraju biti iskreni i točni ako žele da čovječanstvo razumije veličinu izazova s ​​kojima se suočavamo.”

17 znanstvenika s uglednih sveučilišta

U objavljenom istraživanju analizirano je više od 150 studija, a na njemu je radilo 17 vodećih znanstvenika, uključujući neke sa Sveučilišta Flinders, Sveučilišta Stanford i Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu.

U njemu tim opisuje vjerojatne buduće trendove smanjenja biološke raznolikosti, masovnog izumiranja, klimatskih promjena i zagađenja toksičnim tvarima.

“Problemi povezani s ljudskom potrošnjom i rastom stanovništva gotovo će se sigurno pogoršavati tijekom sljedećih desetljeća. Šteta će se osjećati stoljećima i prijeti opstanku svih vrsta, uključujući i našu“, poručuju autori.

Političke i osobne zapreke u suočavanju s problemima

Znanstvenici tumače da su u svojem istraživanju prvo nastojali utvrditi u kojoj mjeri stručnjaci shvaćaju razmjere prijetnji biosferi i njezinim životnim oblicima, uključujući čovječanstvo.

Na nesreću, njihovi rezultati pokazali su kako će budući uvjeti u okolišu biti daleko opasniji nego što stručnjaci trenutno vjeruju.

To je u velikoj mjeri zbog toga, ističu, što se akademici uglavnom specijaliziraju za jednu disciplinu, što znači da su im često nepoznati složeni sustavi u kojima postoje problemi planetarnih razmjera, kao i njihova moguća rješenja.

Osim toga, upozoravaju, moguće pozitivne promjene mogu spriječiti vlade koje odbijaju ili ignoriraju znanstvene savjete, kao i nerazumijevanje ljudskog ponašanja, kako u redovima tehničkih stručnjaka tako i među kreatorima politika.

Na sve to treba dodati i ljudsku pristranost prema optimizmu – sklonost mišljenju da će loše stvari vjerojatnije zadesiti druge nego nas same – koja podrazumijeva da mnogi ljudi po svojoj prirodi podcjenjuju postojeću ekološku krizu.

Nažalost, brojevi ne lažu

U svojem istraživanju tim je posebno analizirao trenutno stanje globalnog okoliša. Problema ima previše da bi se predstavili na jednom mjestu, međutim, autori su izdvojili one ključne:

– Biomasa vegetacije prepolovljena je od poljoprivredne revolucije prije oko 11.000 godina. Ukupno gledano ljudi su izmijenili gotovo dvije trećine Zemljine površine.

– Tijekom posljednjih 500 godina dokumentirano je oko 1300 izumiranja vrsta, a još mnogo više ih nije zabilježeno. Brojnost populacija životinjskih vrsta smanjila se za više od dvije trećine samo u posljednjih 50 godina, što sugerira da predstoji još izumiranja.

– Globalno prijeti izumiranje za oko milijun biljnih i životinjskih vrsta. Danas je kombinirana masa svih divljih sisavaca manja od jedne četvrtine mase prije nego što su ljudi počeli kolonizirati planet. U mnogim regijama ubrzano nestaju i insekti.

– U posljednjih 300 godina nestalo je oko 85% svjetskih močvarnih područja, a više od 65% oceana ugroženo je u nekoj mjeri.

– U manje od 200 godina prepolovljene su površine živog koraljnog pokrivača u grebenima, dok su se razine morske trave tijekom prošlog stoljeća smanjivale za 10% po desetljeću. Značajno se prorijedilo oko 40% šuma velikih algi, dok se broj velikih grabežljivih riba u 100-tinjak smanjio godina na manje od 30%.

Glavne kategorije promjena okoliša izražene su u postocima u odnosu na netaknute osnovne vrijednosti. Crvena označava postotak oštećenih, izgubljenih ili na drugi način pogođenih kategorija; zelena označava postotak netaknutog, preostalog ili nepromijenjenog.

Ključne prijetnje za stanje okoliša

Ljudska populacija do danas je dosegnula 7.8 milijardi, što je dvostruko više ljudi nego što ih je bilo 1970. godine, a do 2050. vjerojatno će dosegnuti oko 10 milijardi. Više ljudi podrazumijeva veću nesigurnost u opskrbi hranom, uništavanje tla, povećanje zagađenja plastikom te pad biološke raznolikosti.

Velika gustoća stanovništva također čini pandemije vjerojatnijima. Ona uzrokuje i prenapučenost, nezaposlenost, manjak stambenih prostora te pogoršanje infrastrukture, a može izazvati i sukobe koji vode do pobuna, terorizma i rata.

U osnovi, ljudi su stvorili ekološku Ponzijevu shemu, upozoravaju autori. Potrošnja, izražena kao postotak Zemljine sposobnosti da se sama obnovi, porasla je sa 73% u 1960. na više od 170% danas.

Zemlje s visokom potrošnjom, poput Australije, Kanade i SAD-a, koriste više jedinica fosilnih goriva za proizvodnju jedne energetske jedinice hrane. Stoga će se u bliskoj budućnosti povećati potrošnja energije, pogotovo kako u svijetu raste brojnost srednje klase.

Tu su i klimatske promjene. Čovječanstvo je u ovom stoljeću već premašilo globalno zagrijavanje od 1°C i gotovo će sigurno premašiti 1.5°C između 2030. i 2052. Čak i ako sve države potpisnice Pariškog sporazuma ratificiraju svoje obveze, do 2100. godine prosječna temperatura narast će između 2.6°C i 3.1°C u odnosu na predindustrijsku.

Opasnost od političke nemoći

Autori nadalje upozoravaju da je njihovo istraživanje utvrdilo da su globalne politike jako nedostatne u rješavanju navedenih egzistencijalnih prijetnji.

Osiguravanje budućnosti Zemlje zahtijeva razborite i dugoročne odluke. Međutim, to ometaju kratkoročni interesi i ekonomski sustavi koji omogućuju da se bogatstvo koncentrira u rukama malog broja pojedinaca.

Znanstvenici ističu da se u svijetu bilježi porast desničarskih populističkih čelnika s antiekološkim programima, tako da su u mnogim zemljama aktivisti koji se bore za zaštitu okoliša označeni kao “teroristi”. Zaštita okoliša sve se više predstavlja kao politička ideologija, umjesto da se na nju ispravno gleda kao na univerzalan način samoodržanja.

Primjerice, financirane kampanje za širenje dezinformacija usmjerenih protiv klimatskog djelovanja i zaštite šuma štite kratkoročnu dobit uz tvrdnje da su značajne mjere zaštite okoliša preskupe, dok pritom ignoriraju širu cijenu neaktivnosti. Uglavnom, čini se da je vjerojatnost da će se poslovna ulaganja dovoljno mijenjati da se izbjegne ekološka katastrofa vrlo mala.

Moguće promjene kursa

Autori studije napominju da su potrebne temeljite promjene kako bi se izbjegla opisana grozna budućnost.

“Konkretno, mi i mnogi drugi predlažemo:

– ukidanje gospodarskog rasta kao vječnog cilja

– otkrivanje stvarnih troškova proizvoda i aktivnosti prisiljavanjem onih koji nanose štetu okolišu da plaćaju njegovu obnovu, primjerice, određivanjem cijene emisije ugljičnog dioksida

– brzo eliminiranje fosilnih goriva

– reguliranje tržišta suzbijanjem monopolizacije i ograničavanjem neprimjerenog korporacijskog utjecaja na politiku

– nadjačavanje korporacijskog lobiranja političkih predstavnika

– obrazovanje i osnaživanje žena širom svijeta, što treba uključiti da im se daje nadzor nad planiranjem obitelji.”

“Iako je u posljednje vrijeme bilo više poziva znanstvenoj zajednici da glasnije komunicira svoja upozorenja čovječanstvu, ona nisu bila dostatna da bi odgovarala razmjerima krize. Stoga je na stručnjacima svih disciplina koje se bave budućnošću biosfere i ljudskim blagostanjem da izbjegavaju suzdržanost i uljepšavanje golemih izazova koji su pred nama te da govore kako stvari stvarno stoje. Sve drugo u najboljem je slučaju zavaravanje ili nemar, a u najgorem slučaju potencijalno smrtonosno za čovječanstvo”, zaključuju znanstvenici.

Index/Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari