U samoj studiji se ističe da je uredba postigla sve ciljeve – smanjen je pritisak na azilantski sustav Njemačke sa zapadnog Balkana, radnici su se pokazali sposobni, a poslodavci su zadovoljni njihovim radom, nije bilo spomena vrijednih zloupotreba socijalnog sistema Njemačke, a nekvalificirani radnici sa zapadnog Balkana prosječno zarađuju 74 posto od njemačkog prosjeka, sa satnicama od oko 11 eura bruto, s tim da je u samoj studiji naznačeno da je ukupna zarada bila veća jer nisu uračunati svi izdaci.

Kako je istaknuto u studiji, od novembra 2015. do jula prošle godine izdato je 204.799 suglasnosti u vezi s upražnjavanjem uredbe o zapošljavanju, dok su odbijena 51.432 zahtjeva.

– U istom periodu je snažno smanjen broj zahtjeva za azil sa zapadnog Balkana. Od 120.882 2015. godine broj je pao na 4.399 2018. godine – , naglašeno je, uz napomenu da su 87 posto svih zaposlenih pomoću ove uredbe muškarci.

Ukupno gledano, 21 posto ih je između 26 i 29 godina starosti, 43 posto između 30 i 39, a 27 između 40 i 49 godina, a samo devet posto starijih.

Naglašeno je da ne postoji nijedna indicija da su ove osobe na bilo koji način bile opterećenje za njemački sustav socijalne zaštite.

Očekivano je da su osobe koje su se zaposlile putem Uredbe o zapadnom Balkanu pozitivno doprinijele javnim proračunima i socijalnim sistemima, naglašeno je, uz napomenu da se 2016. i 2017. godine ispod jednog procenta zaposlenih preko ove uredbe u bilo kom periodu registrovalo kao nezaposleno ili zatražilo socijalnu pomoć.

Osim toga, poslodavci su istaknuli da su veoma zadovoljni radnicima koje su dobili.

– Radna etika radnika sa zapadnog Balkana je veoma na cijeni. Uspostavljena je dugoročna veza između zaposlenika i poslodavaca – istaknuto je. T

Također, navode da je veliki dio ovih radnika zaposlen sa “neformalnim kvalifikacijama”, koje su “veoma tražene i cijenjene” od strane poslodavaca. “Djelomično je to dovelo čak i do toga da su zaposlene i osobe koje nisu imale svjedočanstva o završenom stručnom obrazovanju”, naglašeno je.

Jedina zamjerka u studiji odnosi se na samu Njemačku, jer je istaknuto da je zbog sporosti, dugog čekanja na radne dozvole i manjka kapaciteta u nadležnim institucijama mnogo poslodavaca ostalo bez radnika koje su željeli zaposliti.

– Ukoliko dođe do produžetka važenja uredbe, nadležne ustanove, predstavništva u inostranstvu bi trebalo primjereno popuniti kako bi se osiguralno efikasno provođenje uredbe. Pokazalo se, takođe, da se ovo pitanje ne može rješavati na ad hok bazi, već je potrebna intenzivna priprema – istaknuto je.

O ovoj temi pisao je njemački “Focus”, a u članku koji su napisali ističu da je protiv produženja ove uredbe veliki dio Kršćansko-demokratske unije, socijaldemokrate se još nisu izjasnile, a za produženje uredbe su zeleni, liberali, ali i predstavnici poslovne i privredne zajednice Njemačke./avaz/

Poslovnidnevnik.ba