U nedjelju, 29. marta, u 2 sata ujutro svi ćemo pomaknuti kazaljku na 3 ujutro.

Mnogi stručnjaci ističu da je ljetno računanje vremena zastarjela ideja koja je nekog smisla imala u vrijeme kada su se u večernjim satima koristile svijeće, ali ne i danas. Brojna istraživanja pokazala su da ono nema nekih ozbiljnijih utjecaja na potrošnju energije, ako uopće ima ikakvih.

Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao ”Daylight Saving Time” (DST).

Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austro-Ugarska za I. svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tokom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge evropske zemlje. Tako danas imamo sistem od kojega do sada nisu odustali ni SAD ni Evropa iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega te iako su u tome posljednjih godina sve više usamljene. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev još je 2011. najavio ukidanje pomicanja kazaljki na satu iz zdravstvenih razloga. No zanimljivo je da je bio odlučio da će novi standard za Rusiju biti ljetno računanje vremena, a ne zimsko. Budući da je Rusija golema zemlja, koja se proteže kroz 11 vremenskih zona, takvo nešto ondje je imalo puno više smisla nego što bi imalo u malenim državama.

No kako su milioni stanovnika Rusije bili nezadovoljni rješenjem jer su na posao putovali u mrklom mraku (zimi sunce u sjevernijim ruskim gradovima ne izlazi prije 10 sati), Duma je 2014. odlučila kao standardno vrijeme postaviti prirodno, zimsko računanje vremena.

U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, posebno s pojavom raznovrsnih novih potrošača kao što su klima-uređaji čije se korištenje produžava kako se produžavaju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće.

Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine.

Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima, pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.

Za ilustraciju, u prilog ukidanju DST-a predstavljamo nekoliko njegovih dvojbenih zdravstvenih efekata.

1) Saobraćajne nesreće

Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj saobraćajnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i obratno, da ih smanjuje. Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. No autori ističu da DST ipak može imati neki veći efekt na vozače koji su osjetljiviji na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.

2) Povećanje broja nezgoda na radu

Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su ozljede rudara 5,7% učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku tokom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska na standardno računanje vremena.

3) Više srčanih udara

Tim švedskih naučnika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 5 posto. Časopis New England Journal of Medicine ovaj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu naučnici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno s 9 sati na 7,5.

4) Više surfanja na poslu

Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta duže u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.

5) Povećan broj glavobolja

Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One pak utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške ”klaster glavobolje”, koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i sedmicama. U prilog tome govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.

Poslovnidnevnik.ba