WHO je procjenjivao ovu epidemiju iz minute u minutu i duboko smo zabrinuti alarmantnom brzinom kojom se virus širi i teškim stanjem zaraženih”, kazao je šef WHO-a na konferenciji za medije.

“Stoga smo odlučili objaviti da se širenje Covida 19 može okarakterizirati kao pandemija”, dodao je Tedros Adhanom Ghebreyesus.

"WHO has been assessing this outbreak around the clock and we are deeply concerned both by the alarming levels of spread and severity, and by the alarming levels of inaction"-@DrTedros #COVID19

— World Health Organization (WHO) (@WHO) March 11, 2020

“Pandemija nije riječ koju koristimo olako”

“Pandemija nije riječ koju koristimo olako ili nemarno. Riječ je to koja, ako je pogrešno upotrijebimo, može izazvati neopravdani strah ili neopravdano prihvaćanje mišljenja da je borba gotova što vodi patnji i smrti”, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Dodao je kako se tisuće ljudi bore za svoje živote u bolnicama diljem svijeta te kako će broj zaraženih kao i mrtvih u danima i tjednima pred nama biti još veći.

“U zadnja dva tjedna broj zaraženih izvan Kine se povećao 13 puta, a broj zaraženih zemalja se utrostručio. Sada imamo preko 118.000 slučajeva u 114 zemalja, a 4291 osoba je izgubila život”, rekao je.

Media briefing on #COVID19 with @DrTedros. #coronavirus https://t.co/aPFXT3ex5y

— World Health Organization (WHO) (@WHO) March 11, 2020

 

Pozvao vlade da djeluju hitno i agresivno

Tedros Adhanom Ghebreyesus je pozvao vlade svijeta da promijene tijek širenja virusa tako što će djelovati hitno i agresivno.

“Nekoliko zemalja je već pokazalo da se virus može suzbiti i kontrolirati. Izazov mnogim zemljama koje se bore s velikim brojem slučajeva ili zarazama unutar zajednica nije u tome mogu li i one napraviti isto, nego hoće li one napraviti isto”, dodao je.

Kaže i da vlade moraju napraviti razliku između zaštite zdravlja, smanjivanja nemira i poštovanja ljudskih života.

“U ovome smo skupa kako bismo napravili prave stvari smirenim pristupom i zaštitili građane svijeta. To je moguće”, zaključio je.

Što je pandemija?

Pandemija nije povezana s težinom bolesti ili stopom smrtnosti, već s geografskim širenjem. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pandemija se proglašava kada se nova bolest, za koju populacija nije razvila imunitet, počinje ubrzano širiti svijetom.

Da epidemija prešla u pandemiju, mora doći do drugog vala zaraze. Primjerice, turist koji se zarazio u Kini, a simptome dobio u drugoj zemlji ne spada pod kategoriju moguće pandemije. No ako se virus počinje širiti u nekoj zemlji između osoba koje nisu bile u Kini ili u dodiru s nekim tko je putovao u tu zemlju, radi se o matičnom širenju koje se može proglasiti pandemijom.

Kada se proglasi pandemija, to znači da će vrlo vjerojatno doći do širenja zaraze u drugim zajednicama te vlade i zdravstveni sustavi moraju biti pripremni na takvo izvanredno stanje.

Epidemija je, s druge strane, nagli porast slučajeva oboljenja koji može biti jedinstven za jednu zemlju ili zajednicu, piše The Guardian.

Kada se proglašava pandemija?

Epidemiologinja Mary-Louise McLaws, koja je neko vrijeme radila kao savjetnica za WHO, rekla je kako su smjernice za proglašavanje pandemije pomalo nejasne jer ovise o modelima koji se mogu razlikovati između WHO-a i drugih zdravstvenih organizacija.

“No postoji prag koji se ne smije prijeći i u tom slučaju WHO ipak ima posljednju riječ. Primjerice, SARS se pojavio 2003. godine. Mada je pogodio 26 zemalja, njegovo širenje se vrlo brzo obuzdalo te WHO nije proglasio pandemiju“, kazala je McLaws.

“WHO proglašava pandemiju kako bi se simptomi zaraze shvatili ozbiljno i kako bi se mogle osigurati financije za obuzdavanje širenja zaraze. Međutim, ponekad takva odluka može izazvati nepotrebnu paniku. Puno se pisalo o tome je li bilo potrebno H1N1, odnosno svinjsku gripu, proglasiti pandemijom jer je tada došlo do nepotrebne panike, vlade su prekomjerno trošile na antivirusne lijekove, a hitne službe su bile neopravdano preplavljene“, objasnila je.

Dosadašnje pandemije

Proglašavanje pandemije ukazuje na to da se virus više ne nalazi samo u određenim regijama ili zemljama i da bi bilo dobro da zemlje preusmjere fokus s mjera osiguranja, poput pretjerano restriktivnih karantena, na liječenje pacijenata s koronavirusom.

Dosadašnje pandemije: H1N1 (2009.), HIV (1981.), španjolska gripa (1918.), boginje (1870.) i kuga (1347.)./Index/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari