Lijekovi za želučane tegobe u čijem sastavu je ranitidin, a koji su povučeni s tržišta BiH zbog sumnje da sadrže kancerogene supstance, neće se vraćati u apoteke u BiH, potvrđeno je iz Agencija za lijekove BiH.
Evropska agencija za lijekove (EMA) prije nekoliko mjeseci započela je ocjenu lijekova koji sadrže aktivnu supstancu ranitidin nakon što su ispitivanja pokazala da neki od ovih lijekova sadrže onečišćenje NDMA-om. NDMA se klasifikuje kao vjerovatni humani kancerogen ili supstanca koja bi mogla uzrokovati rak, a na osnovu ispitivanja na životinjama.
Slijedom ove sumnje, građani BiH upozoreni su da prestanu sa uzimanjem lijekova koji sadrže ranitidin te da se posavjetuju s njihovim ljekarima o zamjenskom lijeku. U međuvremenu, iz apoteka u BiH povučeni su lijekovi ranisan, ranitidin, ranobel, ranibos, ulcodin, ranital, ranitidin replek farm, ranid i renideva.
EMA je u proteklom periodu proučavala podatke kako bi procijenila jesu li pacijenti koji koriste ranitidin pod bilo kakvim rizikom od NDMA s obzirom da su testiranja na lijek provedena samo na miševima.
Iz Agencije za lijekove BiH govore da je EMA naložila svim proizvođačima da istraže sve aktivne supstance i preispitaju puteve njihove sinteze, odnosno da preispitaju mogućnost formiranja i potencijalno prisustvo NDMA onečišćenja u njima.
Ranitidin koji je povučen sa tržišta se neće vraćati u apoteke. Kada se proizvede aktivna supstanca ranitidin koja ne sadrži ovo onečišćenje, a koja ispunjava i druge postavljene uslove u pogledu kvaliteta, može se očekivati povratak na tržište. Tako proizvedena aktivna supstanca prvo treba da dobije certifikat nadležnog organa o ispunjenosti uslova, da bi se dalje koristila u proizvodnji gotovih lijekova, koji se nakon provjera koje prolaze gotovi lijekovi mogu naći u apotekama – pojasnili su za Klix iz Agencije za lijekove BiH.
Podsjećanja radi, u 2018. godini NDMA i srodne supstance poznate kao nitrozamini pronađeni su u određenim lijekovima za snižavanje krvnog pritiska, poznatim kao sartanima, što je dovelo do povlačenja nekih lijekova iz prometa, a u konačnici do postavljanja novih strogih proizvodnih zahtjeva za ove lijekove.
Kada je riječ o lijekovima sa ranitidinom, u apotekama u BiH dostupni su drugi lijekovi za pacijente sa želučanim tegobama.
Na primjer, to je famotidin iz podgrupe antagonista H2 receptora kojoj pripada i ranitidin te o lijekovima iz podgrupe inhibitora protonske pumpe – pantoprazol, esomeprazol, rabeprazol, lansoprazol, omeprazol.
Famotidin se izdaje uz ljekarski recept, dok se dio ostalih navedenih lijekova izdaje uz recept, a dio bez recepta. Za sva pitanja u vezi sa izborom zamjenskog lijeka pacijenti treba da se posavjetuju sa ljekarom ili apotekarom.
Poslovnidnevnik.ba