Evropski savjet, najviše tijelo EU koje je nedavno vetom Francuske Sjevernoj Makedoniji i Albaniji stavilo rampu za početak pregovora o članstvu, u martu naredne godine će najvjerovatnije odobriti narednu fazu pregovora barem jednoj od ove dvije zemlje, i to je poruka koju će lideri zapadnog Balkana dobiti danas u Briselu, rečeno je “Nezavisnim”.

Naime, članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović  i ostali najviši lideri zapadnog Balkana danas će imati susrete s najvišim evropskim zvaničnicima Evropske komisije koja uskoro završava svoj petogodišnji mandat. Članovi Predsjedništva BiH razgovaraće sa Žan-Klodom Junkerom, komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, a odlazeća visoka predstavnica za inostrane poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini prirediće liderima zapadnog Balkana oproštajnu večeru.

Osim članova Predsjedništva, poziv iz Brisela dobili su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Kosova Hašim Tači, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama.

Dodik je juče istakao da će formiranje vlasti vjerovatno biti i tema na današnjoj oproštajnoj večeri s visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federikom Mogerini i njenim timom koji je radio na priključenju Balkana EU, kao i drugim sastancima na visokom nivou u Briselu.

“Ta priča je već degutantna. Neformiranje vlasti je napravilo ozbiljnu štetu čitavom društvu i kretanju BiH. Republika Srpska ima ozbiljnu štetu zbog nefmormiranja vlasti, ali niko ne treba da računa na to da nam je vlast toliko privlačna da bismo urušli svoje osnovne principe. Srpska je protiv puta u NATO i tamo neće ni stići. Ako oni baziraju svoje politike na nečem drugom to znači stajanje i ja tu ne mogu ništa”, istakao je Dodik.

Dodik je kazao da treba odbaciti uslovljavanje u procesu formiranja vlasti na nivou BiH i upozorio da će, ukoliko to potraje izvjesno vrijeme, SNSD javno reći da ne želi da bude dio vlasti.

Kako saznajemo, u narednih nekoliko mjeseci će zemlje članice nastojati postići rješenje koje će zadovoljiti Francusku, Holandiju i još nekoliko zemalja EU koje su zabrinute da bi prerano članstvo zemalja zapadnog Balkana moglo dodatno uzdrmati temelje vladavine prava u EU. Ove zemlje, a posebno Francuska, žele da se proces pristupnih pregovora reformiše i da se od ovih zemalja traži više u pogledu vladavine prava i poštivanja institucija.

Našim liderima će biti poručeno, kako nam je rečeno, da će na proljeće Sjeverna Makedonija, a možda i Albanija, dobiti zeleno svjetlo, ali da je važno da se pojačaju napori na sprovođenju reformi kako bi se povećala kredibilnost pretpristupnog procesa. To bi, međutim, mogla biti loša vijest za BiH, jer će gledanje kroz prste ovim dvjema zemljama značiti da bi Brisel mogao trenirati strogoću na BiH.

“BiH trenutno nije u stanju u kojem biste bilo kome u Briselu mogli opravdati da se uvaži Mišljenje Evropske komisije i odobri kandidatski status. U Briselu je sada prilično jasno uvjerenje da će BiH morati malo sačekati na klupi za rezervne igrače”, rekao nam je naš izvor. Ipak, kako navodi, ako bi BiH pozitivno iznenadila i u narednim sedmicama i mjesecima formirala novu vlast poštujući izborne rezultate i počela da radi na reformama naznačenim u Mišljenju i u Analitičkom izvještaju, moglo bi se desiti čudo u martu i BiH bi mogla krenuti u narednu fazu evropskog procesa.

Maja Kocijančić, portparol EU, kaže za “Nezavisne” da će govora biti o budućnosti našeg regiona.

“U ovom zadnjem neformalnom sastanku nakon čitavog niza susreta s liderima regiona, Mogerinijeva će razmijeniti mišljenje o razvoju u regionu, razgovarati o zajedničkim izazovima i reflektovati na sve ono što je zajedničkim naporima urađeno u toku mandata”, rekla je Kocijančićeva.

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, kaže za “Nezavisne” da će razgovori u Briselu biti oproštajni i kurtoazni. On je podsjetio da je ESI nedavno objavio analizu u kojoj je jasno naznačeno da je proces EU integracija u krizi, a pokazali su i podatke kako je u evropskoj javnosti došlo do značajnog pada podrške proširenju.

Faris Kočan, ekspert za evropska pitanja na Ljubljanskom univerzitetu, smatra da se Emanuel Makron, predsjednik Francuske, pokušava pozicionirati na nivou EU, jer Angela Merkel, njemačka kancelarka, više nema snage da vodi dalje EU.

“Ako se mene pita, EU bi morala, kad se ministri opet sastanu u decembru, promijeniti odluku. Nažalost, narušen je kredibilitet EU, a države Balkana već traže neke alternative”, istakao je Kočan za “Nezavisne”.

Dačić: EU ne razumije da Balkan treba da postane njen dio

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da EU ne razumije da zapadni Balkan treba da postane njen dio i da bi ona tako postala kohezioni faktor potreban za očuvanje mira i stabilnosti.

Dačić je na sjednici Odbora Skupštine Srbije za spoljne poslove podsjetio da su članstvo u EU i zaštita državnih i nacionalnih interesa prioriteti Srbije.

“Za EU bi bilo loše ako bi nas dovela u situaciju da biramo”, rekao je Dačić.

On je naveo da o dinamici pristupanja Srbije EU, kao i članstvu sada niko ništa ne može precizno da kaže, dodajući da to ne zavisi samo od reformi koje Srbija treba da sprovede na evropskom putu, već i od Kosmeta, koji je uključen u pregovaračko poglavlje 35. Naglasio je i da će zvanični Beograd nastaviti s aktivnostima na povlačenju priznanja kosovske nezavisnosti, vodeći računa da pri tome ne ugrozi dijalog s Prištinom./DejanŠajinović/NN/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari