Krpelji su sitni paučnjaci veličine od 3 do 5 milimetara koji žive na livadama, u žbunju i na drveću. Ne kreću se puno, prehodaju svega nekoliko metara tijekom života. Spavaju zimski san i bude se u proljeće kada temperatura zraka naraste preko 15 °C.

Sezona krpelja je od travnja pa do kasne jeseni, a najžedniji su u svibnju i lipnju. Većina ih nije zarazna. Krpelj kod ljudi se može pronaći na područjima gdje je koža vlažnija i mekana (koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha).

Koje bolesti prenose krpelji?

U našem podneblju to su dvije bolesti, krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza (Lyme borrelioza). I krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza su ozbiljne bolesti, ali vjerojatnost da se zarazite je mala.

Krpeljni meningoencefalitis

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest središnjeg živčanog sustava koju uzrokuje virus iz roda flavivirusa. Na čovjeka se prenosi ubodom zaraženog šumskog krpelja.

Krpelj se obično hrani ugrizima velikih životinja poput goveda, no one obično ne prenose viruse dalje. Male životinje poput glodavaca najčešći su prijenosnici zaraženih krpelja. Prijenos krpelja s čovjeka na čovjeka nije zabilježen, iako je moguće da trudnica zaražena virusom krpljenog meningoencefalitisa prenese zarazu na fetus.

Inkubacijski period virusa (vrijeme od zaraze virusom do pojave prvih simptoma) iznosi od 7 do 14 dana.

Prvi simptomi su nespecifični i slični simptomima gripe, a uključuju:

• povišenu temperaturu,
• slabost,
• gubitak apetita,
• bol u mišićima,
• glavobolju,
• mučninui povraćanje.

Dok će većina zaraženih osjetiti ove prve simptome, drugu fazu bolesti osjetit će oko 20 – 30 % pacijenata. U toj fazi virus se širi po centralnom živčanom sustavu te uzrokuje osjetnije simptome poput zbunjenosti, pospanosti, osjetljivosti na svjetlo, senzornih poremećaja, problema s motorikom, ukočenosti udova.

U najtežim slučajevima može doći do gubitka snage u mišićima ruku i nogu, paralize, dvostrukog vida, pogoršanja govora i sluha, pa čak i do kome.

Blaži oblici krpeljnog meningoencefalitisa prilično su česti. Međutim, simptomi se često pogrešno pripisuju gripi.

Ne postoji specifično liječenje; bolest je potrebno preležati, a ako dođe do druge faze bolesti i širenja spektra simptoma, potrebna je hospitalizacija.

Simptomi se mogu ublažiti antiupalnim lijekovima.

Srećom, danas je dostupno i cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa koje se preporučuje osobama koje su češće izložene ubodima krpelja, kao što su šumari i šumski radnici, vojnici, lovci, planinari itd. Cjepivo se prima u tri doze, a zaštita traje oko 3 – 4 godine.

Lajmska borelioza

Lyme borrelioza ili lajmska borelioza je infektivna bolest koju uzrokuju spirohetne bakterije iz roda Borrelia. Do zaraze lajmskom boreliozom dolazi prvenstveno putem krpelja, komaraca i obadi.

Do zaraze može doći i putem transfuzije, seksualnog kontakta ili tijekom trudnoće. Infekcija lajmskom boreliozom može biti fatalna, ako se prenese s majke na dijete.

Prvi simptom koji se pojavljuje je karakterističan osip, iako ga ponekad bolesnici ne primijete. Lajmska borelioza je podmuklainfekcija. Tjednima, mjesecima pa i godinama kasnije mogu se pojavitineurološki, srčani ili zglobni poremećaji te niz drugih simptoma koji nalikuju krpeljnom meningoencefalitisu.

Prema podacima Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, od svih ugriza krpelja, tek 5 % nosi virus lajmske borelioze. Osobe zaražene

virusom na mjestu uboda razvit će karakterističan osip koji se često pripisuje ugrizu pauka ili nekog drugog kukca.

Oko 14 % zaraženih virusom razvit će drugu fazu bolesti, i to od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon zaraze. Simptomi druge faze bolesti, prema podacima Referentnog centra za lajmsku boreliozu i infektivne bolesti, uključuju:

• vrtoglavicu,
• nesvjesticu,
• povišenu temperaturu,
• aritmiju,
• tremor ruku i nogu,
• artritis,
• kroničan umor,
• apneju,
• encefalitis,
• ataksiju, itd.

Većina oblika lajmske borelioze dobro reagira na tretman antibioticima, posebno u ranom stadiju bolesti. Kod bolesnika kod kojih je bolest zašla u teži stadij, liječnik propisuje liječenje ovisno o pojedinačnom slučaju.

Kako izvaditi krpelja?

Nekada su nas učili da prvo namažemo mjesto gdje je krpelj kako bi se on ugušio i onda da ga izvadimo van. Danas znamo da krpelj koji se guši ispušta puno sline i time se znatno povećava vjerojatnost zaraze. Krpelja treba izvaditi živog.

• Uzmite pincetu i njome primite/obujmite krpelja.
• Primite ga što bliže glavi; ako pincetom dodirujete svoju kožu znači da ste dovoljno blizu.
• Kada ga imate u pinceti lagano ga izvlačite.
• Nemojte činiti nagle poteze jer krpelj može puknuti i glava mu može ostati u koži.
• Polako ga vucite dok ne izađe. Mjesto uboda dezinficirajte alkoholom.

 

Što ako dio krpelja ostane u koži?

Pokušajte taj dio izvaditi  pincetom. Ako ne ide, pustite taj dio na miru, vaše tijelo će ga ili apsorbirati ili izbaciti. Ako glava krpelja ostane u vašem tijelu nemojte paničariti, otiđite liječniku i pratite svoje stanje kao i mjesto uboda.

Najveća opasnost oko ostanka glave krpelja u ljudskom tijelu leži upravo u tome da je danas velik broj krpelja zaražen, te s obzirom na tu činjenicu postoji opravdan strah.

Prevencija protiv krpelja – kako smanjiti vjerojatnost uboda krpelja

Krpelj kod ljudi će tražiti mjesto za ubod 6 sati, zatim će sat do dva bušiti kožu i tek tada će početi sisati krv. Da bismo se zarazili potrebno je da siše krv najmanje 10 sati. Ako ste primijetili krpelja na sebi, trebate ga što prije izvaditi.

• Kada šećete prirodom (pogotovo vrijedi za planinarenje) izbjegavajte hodati po žbunju, među grmljem, izbjegavajte dodirivati golim tijelom ili odjećom drva i biljke.
• Ako nije prevruće, nosite dugu odjeću. Ako imate kratku odjeću, možete namazati gel protiv insekata ili poprskati otkrivene dijelove sprejem protiv insekata.
• Kada se vraćate s izleta ili rada u prirodi, dobro provjerite odjeću i tijelo kako biste vidjeli ima li krpelja u blizini.

Što ako je krpelj bio dulje od 10 sati na tijelu i sumnjate na zarazu?

Ako sumnjate da je krpelj s područja gdje postoji mogućnost zaraze krpeljnim meningoencefalitisom proveo na vama dulje vrijeme, javite se liječniku. Moguća je zaštita pasivnom imunizacijom tj. davanjem gotovih protutijela.

Krpelji na psu

Psi puno češće nego ljudi “zarade” krpelja. Oni su niži, hodaju po travnatim površinama bez cipela pa su i lakši plijen za krpelja. Kod pasa možete koristiti istu tehniku vađenja.

Krpelj kod djece

Krpelj kod djece nije rijetka pojava, pogotovo kod djece koja se često igraju u travi ili idu na izlete u šumu. Osim toga, krpelj će dječju kožu lakše probiti jer je mekša i osjetljivija i vlažnija od kože odrasle osobe. Dječje tijelo je krpelju najbolja meta jer se može nasaditi bilo gdje.

Osim toga, ako se krpelj kod djece ne primijeti ranije, dijete ga nehotično može iščupati, ne znajući što je to, te glava zaraženog krpelja može ostati u tijelu i posredovati infekciji.

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari