Na svjetskom tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, treće zaredom, što je posljedica usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega bi mogla oslabiti potražnja za energentima, dok bi, s druge strane, ponuda ‘crnog zlata’ krajem godine mogla porasti.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 2,7 posto, na 77,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,3 posto, na 67,60 dolara. Iako je riječ o velikom padu cijena, naftni distributeri u BiH još nisu reagirali i maloprodajne cijene drže na razini prije pojeftinjenja.

 

Splasnula strahovanja

 

Sve do početka oktobra cijene nafte su rasle zbog najave sankcija SAD-a na iranski naftni sektor početkom novembra, što je podržavalo strahovanja da će ponuda na svjetskim tržištima biti znatno manja nego potražnja.

 

No, posljednjih sedmica ta su strahovanja splasnula, među ostalim, zbog najave Saudijske Arabije da može povećati proizvodnju ako to bude potrebno.

 

Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih kazao je prošle sedmice da je stanje na tržištu nafte “dobro”.

 

“Odlučit ćemo postoje li kakvi poremećaji u ponudi, posebno s obzirom na predstojeće sankcije Iranu. Zatim ćemo nastaviti u skladu s dosadašnjom politikom, koja predviđa podmirivanje eventualne veće potražnje kako bi kupci bili zadovoljni”, rekao je Falih.

 

Dodao je i da ne isključuje mogućnost da Saudijska Arabija poveća proizvodnju za milion do dva miliona barela dnevno.

 

Amin Nasser, izvršni direktor Saudi Aramca, najveće naftne kompanije na svijetu, istakao je da zemlji treba samo tri mjeseca da dostigne maksimalni kapacitet proizvodnje od 12 miliona barela dnevno, bude li potrebno.

 

“Saudijski ministar energetike dao je još materijala onima koji špekuliraju s padom cijena energenata”, zaključio je analitičar PVM Oila Stephen Brennock.

 

Strahovanja od rasta ponude

 

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan treću sedmicu zaredom, za daljnja dva postrojenja, na ukupno 875, što je najveći broj aktivnih postrojenja od marta 2015. godine.

 

To znači da se u skoro vrijeme može očekivati daljnji rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti.

 

Zbog toga je, među ostalim, saudijski predstavnik u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Adib Al-Aama prošle sedmice poručio da bi se tržište nafte krajem godine ponovo moglo suočiti s viškom u ponudi.

 

“Tržište bi u četvrtom tromjesečju moglo ponovo krenuti u smjeru prekomjerne ponude, na što upućuje rast zaliha u proteklih nekoliko sedmica”, kazao je Al-Aama. Dodao je da bi se zbog toga mogla ukazati potreba za intervencijom kako bi se zalihe smanjile.

 

“Proširio se strah od viška u ponudi, uprkos nastavljenom padu iranskog izvoza uoči stupanja na snagu sankcija u idućem mjesecu“, kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM Oil.

 

SlobodnaBosna/PoslovniDnevnik.ba

Komentari

komentari