Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović u intervju za N1 govorio je o početku izgradnje Pelješkog mosta kao i jučerašnjem sastanku sa šefom Delegacije EU u BiH Larsom Gunnarom Wigemarkom.

Kako je kazao, razgovor je bio pomalo i neugodan.

– Sa gospodinom Wigemarkom sam imao duži razgovor na sve ove teme, gdje sam ovo sve poredao i obrazložio i zatražio odgovor od Evropske komisije, jer je Evropska komisija očigledno odlučila da finansijski podrži projekat koji krši međunarodno pravo i potire prava Bosne i Hercegovine na pristup moru u skladu sa UNCLOS-om (Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora), a onda je moj kabinet uporno dostavljao materijale gospodinu Wigemarku koje je on primao. Tako da je jučerašnji razgovor bio pomalo i neugodan. Ja sam tražio da mi konačno da precizan odgovor na upite. Dolazili su do nas odjeci da je gospodin Lemaitre (Marc Lemaitre, generalni direktor Glavne Direkcije za regionalnu i urbanu politiku Evropske komisije) uputio pismo Hrvatskoj vladi u kojoj traži da se to prethodno riješi sa Bosnom i Hercegovinom, dakle pitanje granice i našeg pristupa moru, pa da se onda pristupi gradnji. Dolazile su stvari koje su obećavajuće, koje stoje na liniji zaštite naših prava. A onda se odjednom sve to prelomilo, bez odgovora Bosni i Hercegovini – kazao je Izetbegović za N1.

 

Dimplomatskim putem pokušali zaustaviti početak gradnje

 

Naveo je da su diplomatskim putem pokušali zaustaviti početak gradnje.

– Mi smo samo saznali iz okola da su odobrena sredstva, da stvari kreću. Ponovo smo to pokušali da zaustavimo diplomatskim putem, ali očigledno zasad nismo uspjeli. Mi se, dakle, ustvari ne borimo protiv toga da Hrvatska gradi most, neka spaja svoj teritorij i teritorij Evropske unije. Mi se borimo za naše pravo. Da naše pravo ne bude poništeno time. I za tu stvar nije kasno. Mi ćemo sad u ovom mandatu poduzeti neke stvari i nastaviti da se borimo za tu stvar, da Bosna i Hercegovina dobije pravo pristupa moru. Ja sam ga pitao: “Zašto vi lično niste učinili sve što treba i dali nama konačni odgovor da znamo na čemu smo? Zašto se na takav način Evropska unija odnosi prema Bosni i Hercegovini i vi lično?” Mislim da trebate razgovarati sa gospodinom Wigemarkom. Izgleda je tu bilo nekih kontakata na nivou ministara umjesto na nivou Predsjedništva. Prije nekih godinu dana, ministri su dali ocjene da bi moglo da nema problema, kroz telefonske razgovore sa nekim činovnicima Evropske unije ovdje u Sarajevu. Da ja sad ne prenosim detalje, mislim da treba i vi da razgovarate sa gospodinom Wigemarkom u tom smislu. Ja sam od njega zatražio da nam konačno da precizan odgovor Evropske unije, jer mislim da se tamo neki pojedinac upustio onako olako, izlobiran od strane Hrvatske, možda zaveden ponovo, jer su oni već jedanput rekli da nema nikakvih problema. Ali, ne treba Hrvatska da daje naše odgovore, mi treba da dajemo naše odgovore! Taj pojedinac ima ime i prezime, ali ja ga danas neću reći, jer ne bih htio takve detalje da iznosim. Želim biti korektan prema gospodinu Wigemarku. Neka on iznese te detalje – kazao je Izetbegović.

Naveo je da postoje obavezujuće odluke Predsjedništva BiH, koje su stare deset godina, ali nikada nisu povučene.

 

– Imamo stavove Predstavničkog doma Parlamentarne skuštine BiH, dakle obavezujuće, i mi ćemo po njima postupati. Na konkretan vaš upit, ko, kad i šta će uraditi ja vam neću odgovoriti. Imamo jednu opstrukciju. Imamo igrače unutar bh. sistema koji blokiraju te naše pokušaje. Na svako pismo odgovore drugim pismom. Imate uvijek one koji će pokušati da blokiran. Upitan je i to moguće izvršiti ako nema saglasnosti – poručio je Izetbegović.

 

O ovoj tematici danas je pokušao razgovarati i sa druga dva člana Predsjedništva BiH.

– Ja sam danas probao razgovarati o tome na Predsjedništvu, da vidim ima li promjene stava. Gospodin Čović je bio ponuđen da ponudi promjenu stava Predsjedništva, pa da vidimo ima li te promjene. Nije pristao na to. Gospodin Ivanić je kazao da bi u najmanju ruku trebali biti upoznati šta konkretno UCLOS garantuje BiH, pa da imamo takvu tačku dnevnog reda, gospodin Čović je i to odbio. Stavlja se na stranu Hrvatske direktno. Šta sada? Na vrućem režimu će pitanje biti održano do izbora. Nadam se promjeni odnosa prema ovoj zemlji nakon 7. oktobra. Do tada ćemo mi poduzeti korake koje smo obećali. Šta, kako i ko vam danas neću reći. Preči mi je interes Bosne i Hercegovine. Preče mi je da mi neke efektivne stvari poduzimamo, jer smo time obavezani od strane institucija BiH – kazao je.

 

Na upit da li se može spočitati da se malo zakasnilo u cijelom slučaju, Izetbegović je poručio:

 

“Mogu ljudi da spočitaju svašta. Ako se neko borio za ovu stvar, to su bili ovi ljudi sa mnom na čelu. Kad smo čuli da će Evropska unija donirati sredstva, mi smo od onoga časa, gospodin Zvizdić, ja i predstavnici moje stranke u Parlamentarnoj skupštini činili sve, i što se znalo i što se nije znalo, da se ta stvar zaustavi. Ja sam se sretao sa gospođom Kitarović. Tražio sam od nje da stavimo na papir šta su naša prava i ništa. Dakle, svaki put lijepa obećanja, sve je to pristojno, sve je to fino u diplomatskim rukavicama i ljudi nastavljaju da ignorišu Bosnu i Hercegovinu”.

Kazao je i da niko nije odgovaro na pisma koja su poslana.

 

– Gospodin Čović ima pravo na svoj stav, ali su za mene relevantne odluke institucija. Gopodin Čović je ponuđen da mijenja te odluke i nije pristao na to. Ja se pozivam na odluke institucija, ljudi su prolazni. Nemate vi jednostranosti u primjeni stavova Bosne i Hercegovine koji su utvrđeni od strane institucija. Jednostran je onaj koji izlazi sam i govori protiv toga. Stav je takav dok se ne promijeni – izjavio je Izetbegović.

 

Komentar na saopćenje HDZ-a

 

Na upit kako komentariše saopćenje HDZ-a u kojem navode da bi “Konjic i Jablanica (plus Stolac i Neum) predstavljao je tzv. zelenu transverzalu kojom bi Sarajevo dugoročno dirigiralo i koji bi držali direktno pod svojom kontrolom, a samim time i uvjetovali sve buduće projekte”.

 

– Neka mi se ne uvrede, ali kao nebulozu. Na nešto što je konkretno pravo Bosne i Hercegovine i što se bazira na konkrentim odlukama institucija odgovara se sa jednom takvom ispraznom propagandom. Kakva zelena transferzala? Šta im to znači? Neki muslimanski prodor u Neum? Ne znam šta ljudi hoće kazati time. Oni mogu koješta da tvrde, ovo je baš koješta. Lično mislim da u Neumu samom neće biti nikakva luka napravljena i sam bih bio protiv toga. Dapače, mislim da tu treba zabraniti uplovljavanje velikih brodova. Da treba izbjeći gradnju marina, jer je cirkulacija vode takva da se ne može da očisti Neumski zaljev. S druge strane poluotoka Kleka se možda jednog dana naši unuci i praunuci mogu odlučiti da nešto grade. I mi moramo sačuvati to pravo. Oni to pravo imaju po UNCLOS-u i moramo da se borimo za to pravo – rekao je Izetbegović.

 

Nadalje, Izetbegović je komenatarisao i saopćenje HDZ-a u kojem navode da “bošnjački politički predstavnici jasno i nedvosmisleno spremni su žrtvovati strateške i infrastrukturne interese cijele države u korist vlastitih (etničkih i nacionalnih) interesa, predstavljajući to kao patriotizam, iako se radi o sebičnim ratnim ciljevima koje izgradnja Pelješkog mosta uvelike remeti”.

 

– Meni je to nejasno. To ćete morati pitati gospodina Čovića. Koji mi to infrastrukturni objekat žrtvujemo? Kakav rat? Koja zelena transferzala? Po meni su to nebuloze koje pokušavaju da skrenu, da jednu distrakciju naprave, sa onoga što je realan problem. Ugrožavanje interesa Bosne i Hercegovine i stavljanje na stranu ljudi koji su rođeni u ovoj zemlji, koji su plaćeni da rade za njen interes. Stavili ruku na zakletvu Bosne i Hercegovine i onda počnu da štite prava druge države, dakle njene interese. Imamo taj problem kad je Srbija i Hrvatska u pitanju, uvijek. Kada se neko pokuša staviti na stranu Hrvatske i Srbije, ja branim stav Bosne i Hercegovine. Odnosi Čovića i mene su pristojni. I danas smo razgovarali o tim stavarima. Ja sam ponovio sve te stvari i evo da ponovim još jednom, ako imaš te i te odluke i želiš da ih mijenjaš – predloži – kazao je.

 

Na pitanje kako bi nazvao tu saradnju i koaliciju i da li je ona do danas iščezla Izetbegović odgovara: “Ova institucija je konsenzusom donijela preko hiljadu odluka u proteklom mandatu. Par njih je bilo sa preglasavanjem, a izbjegavali smo preglasavanje. Kada je u pitanju Srbija i Hrvatska, tu imamo problem, jer ljudi koji sjede u institucijama Bosne i Hercegovine se ponekad stavljaju na stranu Srbije i Hrvatske. Kažem ponekad, jer smo donijeli odluku da štitimo, i tu je učestvovao i gospodin Čović, imovinu koju Hrvatska pokušava da uzme od Bosne i Hercegovine. Zajednički smo, Vijeće ministara i Predsjedništvo zauzeli takav stav prije nekih mjesec dana. Zadužili institucije da ne dopusre Hrvaskoj da nam uzme imovinu. Kad je u pitanju most, imamo različite stavove. Ja sam bio prije par mjseci na jednoj trilaterali u Mostaru. S jedne strane gospodin Vučić, Dačić, Ivanić i Crnadak, s druge strane gospođa Kitarović, ministar inostranih poslova iz Hrvatske i gospodin Čović. I ja na neki način, kad su u pitanju odnosi sa ove dvije susjedne zemlje, sam. Da mene nije bilo tog dana na sastanku, oni su mogli riješiti sve probleme između Hrvatrske, Srbije i Bosne i Hercegovine, na račun Bosne i Hercegovine”.

 

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine potvrdio je i da je za to znao ranije i kada je odlučio da sarađuje sa  Čovićem na početku.

 

– Znao sam zato što je dobio glasove. Zato što bez HDZ-a ne možete formirati vlast. Zašto smo mi ušli u saradnju sa Karadžićevom strankom? Zašto je Krajišnik odmah iza rata bio predstavnik svog naroda i entiteta u ovoj instituciji? Nije o tome odlučivao moj otac, nego narod. Pitanje je pomalo besmisleno. HDZ ima 13 od 17 predstavnika u Domu naroda Federacije. Ne možete bez njega ništa faktički. Mogu da zaustave šta god žele i zaustavljaju. Da se vratim na trilateralu, bio sam sam. I na jednom sastanku u Mostaru mogla su sva ova pitanja biti riješena – i most, i ovo što Srbija traži promjene teritorija i naši zahtjevi teški milijarde maraka, koji se odnose na korištenje resursa na Drini, centrala i vlasništva. Pa i strateška pitanja poput Kosova. Da to prepustimo Beogradu, pa da mi to pratimo. Da se suverenitet preda njima. Sve bi to bilo riješeno u jednom danu da nije mene. E sad, jesam li ja taj čovjek koji smeta da se ti odnosi uspostave, ili sam ja čovjek koji brani interese ove zemlje? Ja mislim da sam ovo drugo – poručio je.

 

Odgovarajući na pitanje da li će BiH ostvariti svoje pravo nesmetanog izlaska na more, Izetbegović je poručio da misli da hoće jer BiH imati pravo na to.

 

– Jer postoje međunarodni sudovi. Kao između dvojice komšija, kada se oko međe prepiru i odu na sud. Samo što je problem izvjesne pete kolone koju mi imamo u Bosni i Hercegovini, koja to pokušava da zaustavi. Mi ćemo se boriti, od mene pa nadalje, mojih nasljednika, za interese Bosne i Hercegovine i mislim da ćemo doći do tih prava. Ovo će biti maratonska šahovska partija. To nije stvar gdje se nešto zakasnilo, gdje se nešto može uraditi u jednom danu. Ne! Dobićete prava onoliko koliko se za njih izborite. Oni koji misle da su jači i da mogu da vas ignorišu, pokušaće tu stvar. Ako misle da imaju svoje igrače u Bosni i Hercegovini, pokušaće tu stvar. Evropska unija, neki tamo činovnici u njoj, ako misle da je Bosna konfuzna, da ih ne može niko zaustaviti – kazao je.

 

Na pitanje novinara da kaže ime i prezime činovnika Izetbegović je odgovorio: “Evo, pitajte gospodina Wigemarka. Neka vam kaže ko je. Jer sam njemu obećao da tu stvar kazati neću, to njemu prepuštam”.

Na pitanje kako komentariše pismo gospodina Bevande, zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara Izetbegović je rekao da ga nije čitao i da je nevažno pitanje nekog zamjenika.

 

– Bitno je šta ova institucija govori i misli, i kompletno Vijeće ministara – kazao je Izetbegović.

 

Kako je kazao, sjednica Parlamenta FBiH o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica bi se trebala održati.

 

Najave o blokadi Federacije BiH

 

– S druge strane, najave bivših boraca o blokadi Federacije ako ne bude sve onako kako su tražili. Kada su u pitanju finansiranja onoga što su borački zakoni i njihova prava, privreda Bosne i Hercegovine svaki radni dan izdvoji 3,5 miliona maraka. Od toga 2,6 miliona u Federaciji, da bi se servisirali ti zakoni. Preko toga jednostavno ne može, jer ova zemlja ima i druge potrebe. Treba ulagati u omladinu, u natalitet, u infrastrukturu, u kulturu, itd. Dakle, jednostavno, vi ne možete ići preko toga. Gdje još ima izvjestan prostor, to su te kladionice, koje okrenu 1,6 milijardu godišnje i koje izvjesni političari štite. Platićete za hljeb i za udžbenike porez, ali ga nećete platiti za kladionice – poručio je.

 

Komentarisao je i navode da SDA uništava kladionice, te da su borci samo sredstvo kojim se to želi postići?

– Brane to da mogu okrenuti 1,6 milijardu godišnje i zadržati sebi zaradu od toga, bez poreza. Njihovo pravo je i da takve besmilice brane, loše je što ih političari brane. Što će to jedni raditi otvoreno, a drugi na podmukli način. I sad će se upaliti reflektor i vidjećete ko je za borce, a ko je za kladioničare – komentarisao je Izetbegović.

Na pitanje hoće li Zakon biti provodiv ako bude usvojen poručio je: “Ovakav, kako su ga usvojili prije par dana na Komisiji, jako teško. Jer, evo šta se desilo. U radu Komisije su učestovali ljudi koji nisu bili pozvani i ne bi trebali da učestvuju. I oni su definitvni usmjerili stvari u neprovodivom smjeru. Drugo, Komisija je zadužena da usaglasi amandmane dva doma poslanika. Ovo što se desilo sa ovih šest maraka, to niko nije predložio. Došlo je do toga da se ubaci nešto što može da košta 400-500 miliona Federaciju, tih sredstava nema. Mi možemo namaknuti 100-150 miliona, od strane kladioničara i još ponešto i zaokružiti. Ali definitivno, na kugli zemaljskoj neće biti zemlje koja više izdvaja za borce od Bosne i Hercegovine iz budžeta. Ali para koje nemamo, jednostavno ne možemo dati, niti možemo dalje teretiti privredu jer će joj postati nekonkurentni proizvodi, neće moći da ih proda”.

 

Komentarisao je i najave o blokadi Federacije.

 

– Izaći će se u susret onoliko koliko je moguće. Neće nijedan demobilisani borac doživjeti da kad izgubi zdravlje ili dođe u godine kad ne može da privređuje, da ne ode u izvjesnu penziju. Pobrinućemo se mi i o ljudimo koji su i mlađi od tih godišta u mjeri koliko to možemo. Nategnut ćemo tu stvar do maksimuma, ali 500 miliona jednostavno nema, i ko kaže da ih ima, laže – istakao je.

Izetbegović se dotakao i Zakona o izbornim jedinicama?

 

– I tu imamo jednu šahovsku partiju. Izazvana je kriza sa presudom po apelaciji gospodina Ljubića i mi na nju moramo dati odgovor. Pokušali smo kroz pregovore pred međunarodnom zajednicom i u jednom momentu imali smo ponudu, koju je jedino odbio HDZ. Godinama mi imamo to iskustvo da redovito mi ne uspjevamo da sa HDZ-om riješimo. To su pretvrdi neki stavovi, uvijek se diže dalje ljestvica. Došao je momenat kad su Wigemark i gospođa Cormack ponudili rješenje, ja sam se tad  zaustavio, da vidimo ko je za ovo. Svi su bili osim HDZ-a. I mi dalje nismo mogli čekati. Mi ne možemo dopustiti da se proizvede kriza u ovoj zemlji, radi jedne presude koja je protiv mišljenja Venecijanske komisije i koja nije uzela u obzir mišljenje OHR-a. Mi ćemo ponuditi jedno minmalističko rješenje, bazirano na ustavu i zakonu, to smo uradili. I mislimo da ćemo ga uspjeti dobiti. Ako ne u augustu, u septembru, ali da ćemo uspjeti spriječiti krizu – istakao je.

 

Izetbegović je govorio i o raspodjeli prihoda od putarina.

 

– Predstavnici RS-a u svemu su protiv Bosne i Hercegovine, osim kad treba podijeliti pare Bosne i Hercegovine. I ne samo kad su u pitanju putarine, kad je pitanju PDV. Više se novca okrene u Kantonu Sarajevo nego u cijeloj Republici Srpskoj. Ali uvijek uspjevaju 10, 20 posto od toga kolača prigrabiti sebi, koji nije privrijeđen u Republici Srpskoj. Ta goriva nisu potrošena tamo, nisu plaćene akcize tamo, nije PDV plaćen tamo, ali uspjevaju tu stvar. I tu se valja boriti i to neće biti lako, jer taj čep je gurnut u bocu i sad ga valja vaditi nazad. Oni olako pristati na to neće, ali bit će stvari gdje su i oni zainteresirani i tu će biti natezanja i trgovine dok neke od tih stvari ne popravimo – kazao je.

 

Odnos sa Dodikom i Čovićem

 

Na pitanje kakav je njegov odnos sa gospodinom Dodikom i da li je različit od onoga sa Čovićem Izetbegović odgovara: “Pa recimo da je nikakav, nema komunikacije između mene i Dodika. Ja ne znam kad sam se s njim čuo i vidio”. Ali su njihovi odnosi dobri. Gospodin Čović i gospodin Dodik se jako dobro razumiju i mislim da imaju i jednog Bošnjaka koji se sa njima dobro razumije – naveo je.

 

Spomenuo je i Dodikove izjave u emisiji “Ćirilica”?

 

– Jedne šovinističke izjave. Jedne necivilizacijske izjave. Jedne izjave koje trebaju da i nas isprovociraju, da i mi počnemo da vrijeđamo. Da svi zajedno počnemo da drmamo temelje ove zemlje. Da proizvodimo krize koje Dodiku trebaju. Mi ćemo upravo obratno postupiti. Kad izvrijeđa gospodin Dodik ezan, muslimane, Bošnjake, mi ćemo učniti sve da se popravi položaj Srba koji su obespravljeni u dijelovima BiH gdje vlada HDZ. Mi smo to radili i stalno ćemo takve stvari raditi. Mi ćemo se boriti da dokažemo da će ljudi biti ravnopravni na svakoj stopi ove zemlje. U svakom smislu, pa i u smislu glasanja, kandidovanja, života, itd. Da ova zemlja može, da ima šanse, da idemo naprijed, da je inkluzija, a ne ekskluzivno razdvajanje ljudi u torove. Rješenje je i za BiH i za Evropu. Dodik se napaja na onome što rade desničari i islamofobi danas u Evropi. On se nada da će taj trend da se nastavi, on se nada da će se Evropa raspasti. To je rekao prije par dana u intervjuu. On se nada raspadu Evropske unije i da će se tada kontekst koji drži Bosnu i Hercegovinu oslabiti. Onda bi on mogao nekim referendumima proizvesti cijepanje Bosne i Hercegovine. Dakle jedan otvoreni separatizam, šovinizam i nacionalizam – zaključio je Izetbegović.

SB/PD.ba

Komentari

komentari