Državama zapadnog Balkana biće potrebno 50 ili 60 godina da dostignu životni standard EU, navodi se u izvještaju britanskog Komiteta za vanjske poslove, koji je objavljen uoči nedavnog Samita u Londonu

Perspektiva šest zemalja zapadnog Balkana kada je riječ o članstvu u EU, u ovom izvještaju prilično je sumorna, a među brojnim preprekama se, osim “hronične ekonomske stagnacije” pominju i konstantni bilateralni sporovi i etnički konflikti.

“Zapadni Balkan je od nasilnih konflikta devedesetih godina prevazišao brojne probleme, ali tu se dobre vijesti iz ovog regiona završavaju. On ostaje opterećen čitavim setom isprepletanih problema. Sve ovo ne može da se uzme zdravo za gotovo. Problemi su u međuvremenu pogoršani, a lokalne elite imaju interes da zadrže status kvo”, navodi se u izvještaju.

Marko Savković iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, međutim, ne slaže se u potpunosti da će proći decenije do članstva i za Blic kaže da će ulazak Srbije u EU zavisiti od vodećih država Unije, a ne od Brisela.

“Problem je što Francuska i Nemačka nemaju zajednički stav po tom pitanju. Nije da se Emanuell Macron protivi proširenju. On zapravo želi da se EU reformiše po francuskim principima, pa onda da se razgovara o prijemu novih članica. Proširenje u tom smislu može da bude žrtva. Mi i dalje imamo perspektivu da u 2025. budemo spremni za ulazak u EU i Vlada Srbije bi trebalo da se drži tog roka. Uostalom, sprovođenje reformi koje se traže u pregovaračkom procesu u interesu su našeg razvoja. Ne treba odustati”, rekao je Savković.

Srpski stručnjaci, inače, navode da su dramatične procjene iz britanskog izvještaja da ćemo tek za 50 ili 60 godina dostići životni standard EU realne, ali i da nisu jedine. Pominju da prema izvještaju Svjetske banke postoje još dvije prognoze – optimistična po kojoj ćemo živjeti kao građani EU za “samo” 40 godina i ona najcrnja po kojoj će se to dogoditi za čak 200 godina.

(SB/NN/Tanjug/Poslovnidnevnik.ba)

Komentari

komentari