AMERIČKI predsjednik Donald Trump već odavno ne krije svoje animozitet prema Angeli Merkel i Njemačkoj, a danas je svoju saveznicu napao žešće nego ikad.

“Njemačku potpuno kontrolira Rusija. Rusija se bogati na Njemačkoj, ona je zarobljenica Rusije”, rekao je Trump i dodao da je to “loša stvar za NATO”. Obraćajući se glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu, vidno ljutiti Trump nekoliko puta u nekoliko minuta ponovio je da je “jako tužno kada Njemačka sklapa velike naftne i plinske dogovore s Rusijom, a od nas se očekuje da je štitimo od nje, dok joj ona svake godine plaća milijarde”.

Trump već odavno proziva NATO saveznice da ne plaćaju dovoljno za američku zaštitu

Merkel i njena ministrica obrane Ursula van der Leyen nisu ostale dužne američkom predsjedniku, odgovarajući da se Berlin već navikao na Trumpove napade, da je Njemačka neovisna i da je druga po apsolutnom iznosu u doprinosima za zajednički proračun NATO-a.

U popodnevnim satima došlo je i do sastanka između Trumpa i Merkel.

“Imali smo odličan sastanak, razgovarali o troškovima za obranu, trgovinskim pitanjima. Imamo izvrsne odnose s kancelarkom i s Njemačkom”, rekao je Trump dodajući da se razgovaralo i o izgradnji novog plinovoda Sjeverni tok između Njemačke i Rusije.

Merkel je rekla da su razgovarali o migracijama i da je Njemačka “dobar partner” Sjedinjenim Državama.

No činjenica je da animozitet između SAD-a i Njemačke postoji i potencijalno narušava suradnju unutar NATO-a, ali i suradnju SAD-a i EU.

Merkel i Trump su se već razišli u ne previše prijateljskim odnosima nakon žučne i, na kraju, neproduktivne rasprave oko trgovine između SAD-a i drugih članica kluba razvijenih zemalja G7 prije nekoliko tjedana. Zajedničku deklaraciju koju su, nakon mučnih pregovora, Trump i ostali lideri G7 potpisali, Trump je poništio nakon što ga je Trudeau kritizirao zbog carina na uvoz čelika i aluminija iz Kanade.

Fotografija s G7 sve govori o raskolu među saveznicima

Dapače, moglo bi se reći da je jedino konkretno čime je taj summit, prvi dosad bez zajedničke deklaracije, urodio – fotografija iz pregovora koja je brzo postala viralna i ušla u virtualnu antologiju, s Trumpom koji prekriženih ruku i prkosnim izrazom lica sluša što mu Merkel, nagnuta preko stola prema njemu, očito uzalud objašnjava.

Trump nije popustio i odbio je povući carine teške milijarde dolara koje je nametnuo američkim saveznicama – od Njemačke do Kanade – pravdajući ih “nepoštenim” trgovinskim deficitom koji SAD ima s tim zemljama.

Za manje od tjedan dana Trump će imati svoj prvi summit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Trump je već šokirao EU i NATO saveznike tvrdnjom da će mu današnji NATO summit možda biti teži nego summit s Putinom u ponedjeljak. Trump je to, jasno je, rekao u kontekstu onoga što već godinama zamjera NATO-u, još iz vremena predizborne kampanje: američke NATO saveznice, prema Trumpu, iskorištavaju SAD tako što ne plaćaju dovoljno za zaštitu SAD-a. Ustvari, radi se o tome da mnoge članice ne ulažu predviđenih 2 posto BDP-a za svoju vojsku, što doprinosi zajedničkoj obrani, ali Trump to voli predstavljati kao nešto što Njemačka i druge zemlje “duguju” SAD-u.

Osim toga, Trump se preko Twittera obrušio na Merkel i zbog, kako je rekao, “velikog porasta kriminala”. “Velika pogreška je što se u cijeloj Europi dopustio ulazak milijunima ljudi koji snažno i nasilno mijenjaju njihovu kulturu!” zaključio je Trump. Merkel mu je brzo odgovorila da je stopa kriminala prema službenoj evidenciji u Njemačkoj zapravo pala na najnižu razinu od 1992., iako neke druge studije sugeriraju rast kriminala povezanog s migrantima.

Da europski lideri imaju sve manje strpljenja za sve češće Trumpove verbalne napade, svjedoči i jučerašnja izjava predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska. “Draga Amerika, cijeni svoje saveznike jer ih nemaš toliko mnogo”, znakovito je poručio Tusk.

Što je točno Trump rekao?

“Rusija potpuno kontrolira Njemačku jer će dobivati od 60 do 70 posto svoje energije od Rusije preko novog plinovoda. Ako mi kažete da je to dobro, ja mislim da nije i da je to vrlo loša stvar za NATO”, rekao je Trump na sastanku sa Stoltenbergom.

Trump je barem djelomično u pravu – prema posljednjoj službenoj procjeni EU, uvoz ruskog plina iznosi između 50 i 75 posto ukupnog njemačkog uvoza energije. Berlin je također podržao novi energetski projekt Nord Stream 2 kojim bi se izgradio plinovod kroz Baltičko more i tako zaobišlo Ukrajinu, koja je s Rusijom u ratu od 2014.

Poljska i neke druge EU članice snažno su kritizirale ovaj projekt kojim bi Rusija imala još veći ekonomski (a posredno i politički) utjecaj na EU, tako da Trump nije jedini u svojim prozivkama, iako ih je definitivno izrazio manje diplomatski nego ostali.

Trump je isto tako optužio Njemačku da troši samo “malo više od 1 posto” svog BDP-a na obranu u usporedbi s 4,2 posto “mnogo većeg” američkog BDP-a. Međutim, kako izvještava BBC, iako je otprilike pogodio postotak BDP-a za Njemačku (1,24 posto), prilično je precijenio američki postotak (3,5 posto). No jasno je i nitko ne spori da SAD ima daleko najveći udio u NATO snagama i u vojnim ulaganjima u njemu, što je situacija koja seže daleko dalje u prošlost od Trumpa i Merkel.

Kako mu je Merkel odgovorila?

“Imam iskustvo u kontroli dijela Njemačke koju je provodio tadašnji Sovjetski Savez”, odgovorila je Merkel Trumpu u obraćanju novinarima, referirajući se na Istočnu Njemačku, sovjetsku satelitsku državu u kojoj je njemačka kancelarka živjela do njenog ujedinjenja sa Zapadnom Njemačkom. “Vrlo sam sretna da smo danas ujedinjeni u slobodi kao Savezna Republika Njemačka. Zbog toga mogu reći da možemo donositi neovisne politike i neovisne odluke. To je jako dobro, pogotovo za ljude u bivšoj Istočnoj Njemačkoj”, dodala je Merkel, očito aludirajući da Njemačku ne kontrolira ni Rusija, ali ni SAD.

Merkel je dodala i da je Njemačka jedna od zemalja koje s najviše vojnika sudjeluju u NATO-ovim misijama. “Još smo uvijek vrlo snažno uključeni u Afganistanu i stoga i mi branimo interese SAD-a… i Njemačka je zadovoljna što to radi i radi to uz uvjerenja”, zaključila je Merkel, suprotstavljajući Trumpovoj transakcijskoj ideji Saveza kao naknade za zaštitu svojoj i Stoltenbergovoj ideji Saveza iz uvjerenja, temeljenog na zajedničkim vrijednostima.

I Stoltenberg je u razgovoru s Trumpom pokušao staviti naglasak na ideju “da smo zajedno jači nego kad smo razdvojeni”, ali Trumpa se ova fraza nije dojmila. “Kako možemo biti zajedno kad jedna zemlja dobiva svoju energiju od osobe od koje se želite zaštititi”, odvratio je glavnom tajniku NATO-a.

Ministrica Van der Leyen je pak kazala kako bi američki predsjednik “kao poslovni čovjek” morao malo više pozornosti obratiti na širi kontekst, a ne samo na brojke. “Voljela bih kada on kao poslovni čovjek ne bi samo gledao na brojke, nego i na to koliku korist na kraju ima NATO. Vi možete izdvajati dva posto za vojne potrebe, a da od toga NATO na kraju nema koristi“, zaključila je njemačka ministrica obrane./index.hr/

Poslovnidnevnik.ba

 

 

Komentari

komentari