Prvo je u modi bila Atkinsonova, zatim Paleo, a trenutno je hit Keto dijeta što znači da su visokoproteinske dijete već godinama na tronu kada je gubitak kilograma u pitanju. Odgovor na to dala je i prehrambena industrija koja sve više proizvoda obogaćuje proteinima, a to ide toliko daleko da postoji i proteinska piva! Je li riječ o prolaznom trendu ili nam zaista treba toliko proteina?

“Za većinu nas odgovor je ne”, kaže David Katz za portal Prevention, direktor istraživačkog centra Sveučilišta Yale i objašnjava: “Vjerujem da je opsesija bjelančevinama još jedna ludost (iako dugotrajna), kao što je bila opsesija niskim unosom masnoća tijekom osamdesetih te niskim unosom ugljikohidrata krajem devedesetih. I što smo dobili, postali smo deblji i bolesniji. To je pokazatelj da se trebamo prestati fokusirati na pojedine namirnice i posvetiti se planiranju i uzimanju cjelovite hrane i njezinim pravilnim kombiniranjem.”

Prema dijetetskim smjernicama objavljenim u SAD-u preporučeno je uzimati između 10 i 35 posto dnevnih kalorija iz proteina. “Čak i da netko uzima samo 10 posto od preporučenih vrijednosti, to bi za žene bilo oko 46 g proteina po danu, to bi bilo u skladu s preporukama”,kaže Katz.

Proteini da, ali treba znati odabrati

Dr. Katz kaže da određene skupine osoba ipak mogu imati zdravstvene dobrobiti od povećanog unosa proteina: “Svi smo jedinstveni i imamo specifične nutritivne potrebe, pa tako ne postoje univerzalne preporuke. Najbolji izvori proteina životinjskog podrijetla su jaja, riba, perad i male količine crvenog mesa te biljne bjelančevine kao što su grah, soja i leća, orašasti plodovi, sjemenke i pojedine žitarice. Iako je meso visokokvalitetan izvor proteina i ima dobar omjer aminokiselina potrebnih našem tijelu, ono ima i manje poželjnu stranu koja se očituje u zasićenim mastima koje povećavaju tlak i kolesterol u krvi pa tako i rizik od srčanožilnih bolesti.”

Kome odgovara više proteina?

Dr. Katz, navodi četiri tipa osoba koje mogu imati koristi od povećanog unosa proteina, u smislu da većinu kalorija uzimaju iz proteina, a ne da njihov unos povećavaju kroz redovnu prehranu (primjerice da uz redovitu prehranu konzumiraju čokoladice obogaćene proteinima i slične proizvode).

Osobe koje puno vježbaju – oni koje puno rade vježbe snage i izdržljivosti, uništavaju mišićno tkivo koje treba obnoviti. “Protein je izvor esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može samo proizvesti, a dobivamo ih iz hrane. Tako da bez te aminokiseline nema niti izgradnje mišića, to je kao da pokušaš izgraditi kuću bez dovoljne količine građevnog materijala”,objašnjava dr. Katz.

Osobe sklone debljanju – “Postoji razumna količina dokaza koji ukazuju na to da veći unos bjelančevina, ovisno o njihovom podrijetlu, doprinose većem osjećaju sitosti te osiguravaju manji kalorijski unos”, kaže dr. Tom Rifai iz Centra za upravljanje težinom Henry Ford u Detroitu i tumači: “To je zato što bjelančevinama treba dulje da se probave pa je i dulji osjećaj sitosti. Također, stabiliziraju šećer u krvi, koji diktira osjećaj gladi i sitosti. Zato je za osobe koje žele smršaviti i povećati mišićnu masu dobro da jedu više proteina. Pri tom treba paziti da se ne pretjeruje s proteinima životinjskog podrijetla jer i proteini biljnog podrijetla kao što su gljive, grah, leća, slanutak daju osjećaj punine i mogu pomoći u regulaciji tjelesne težine.”

Svi čija se prehrana bazira na nezdravim ugljikohidratima – osobe koje uglavnom konzumiraju nezdrave žitarice, bijelu tjesteninu i rižu, slatkiše, jedu pohano i prženo, prelaskom na prehranu bogatiju proteinima mogu osjetiti značajno poboljšanje zdravlja i izgleda. Ukratko bi slogan dr. Katza za osobe s takvim prehrambenim navikama glasio: “Više ribe, manje krafni”.

Osobe srednje životne dobi – povećan unos proteina može biti koristan nakon pedesete godine života jer doprinosi usporavanju prirodnog gubitka mišićne mase. U studiji Sveučilišta Arkansas iz 2015. godine, odrasle osobe od 52. do 75. godine života koje su udvostručile preporučeni dnevni unos bjelančevina, imale su veću mišićnu masu već nakon četiri dana. Za ljude u ovoj dobnoj skupini, koji možda već imaju visok kolesterol ili druge kardiovaskularne čimbenike rizika, dobro je da povećaju unos ribe i biljnih proteina./Kristinagracaric/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari