Financial Times se u svojih “Pedeset ideja koja će promijeniti svijet” bavi do sada nezamislivim načinima putovanja.

Transportna tehnologija budućnosti – hyperloop – obećanje je gotovo supersonična brzine koje još uvijek nije pronašlo jednako revolucionarni poslovni model. Ideja je postala popularna 2012. kada je Elon Musk predstavio ideju kao alternativu brzoj željeznici koja putuje 603 kilometra između Los Angelesa i San Francisca.

Čelni čovjek SpaceX-a i Tesle kaže kako bi jeftinije bilo sagraditi njegovu tubu s vakuumom koja počiva na betonskim stupovima i kroz koju putuju kapsule u kojima može biti do 28 osoba. Od tog trenutka, isti je tip tehnologije inspirirao različite vizije izvedbe, uključujući i hyperloop na male udaljenosti, tunele koji prenose automobile i javni prijevoz u golemim metropolama. No, niti jedna varijanta još nije se pokazala, čak niti na papiru, kao pouzdana i sigurna – i dovoljno dobra da joj putnici prepuste svoje živote. Postoji čitav niz tehnoloških izazova.

Ideja se temelji na tehnologiji magnetne levitacije (maglev) koja koristi magnetizam da se jedinice podignu iznad tračnica, te da nema trenja. Samo jedan komercijalni maglev sustav je aktivan, onaj u Šangaju, dok se onaj koji se gradi u Japanu za sada čini kao rupa bez dna po pitanju financija.

Tehnologija se razvila otkada je postavljen sustav u Šangaju, barem tako tvrdi Josh Giegel, predsjednik kompanije Virgin Hyperloop One (VHO), iza koje stoji novac (i brend) Virgin grupe Richarda Bransona.

“Ovo što imamo danas je nešto sasvim novo”, kaže Giegel koji, baš kao i njihov najveći rival Hyperloop Transportation Technologies, planira koristiti trajne magnete (one koji imaju vlastita magnetna polja), kako bi uklonio trošak napajanja, a osmislili su još čitav niz izmjena na tehnologiji kako bi srezali troškove gradnje.

Drugi je problem kako održati niski pritisak u tubi na dugim distancama. VHO već ima prototip hyperloopa koji je dužine 500 metara i planira ga uskoro predstaviti. No, svaka nesreća u tubama bila bi katastrofalna, i to zna Brogan BamBrogan, nekadašnji šef tehnologije u VHO, a sada na čelu vlastite tvrtke –Arrivo. 

Već je potpisao dogovor sa saveznom američkom državom Colorado, da u Denveru sagradi testni sistem. Njegov bi hyperloop vozio 320 km na sat, umjesto 11.000 km na sat na koje cilja VHO. No Arrivo je siguran kako će prosječnom putniku već i ovo ubrzanje činiti veliku razliku.

Musk je prije pet godina odustao od gradnje vlastitog sustava, opet se pridružio utrci. Njegova kompanija, imena the Boring Company, igra se idejom tunela koji bi hyperloop sustav doveli u gusto naseljena područja. Prema njegovoj viziji automobili bi se prevozili kroz tube i izlazili na strateškim mjestima. Biznis strana svakog sistema još treba biti razrađena. Prema Giegelu tehnologija je idealna za razdaljine od 80 do 300 kilometara, prevelike za vožnju automobilom, a nedovoljna za avione.

Njegova pak kompanija tvrdi kako bi brza željeznica mogla biti sagrađena za 2/3 cijene hyperloopa. Iako države pokazuju sve više interesa i dalje je pitanje hoće li ove kompanije skupiti milijarde dolarakoji su im potrebni.

Kako hyperloop ne bi ostao samo na razini znanstvene fantastike moraju moći pokazati regulatornim tijelima da njihov proizvod može izdržati rigorozne kontrole, uključujući i mehanizme zaštite protiv terorističkih prijetnji. Musk se na svom Twitteru pohvalio kako je dobio “usmen blagoslov vlade” za sustav koji bi povezivao New York i Washington DC, a vožnja bi trajala 29 minuta.

Američka savezna država Marylandtakođer je potvrdila planove za gradnju tunela duljine 16 kilometara. To su neki prvi znakovi da se nešto ipak upogonilo no da je dalek put do realizacije snova šefova kompanija i ostalih sanjara./Express/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari