Za nas u Bosni i Hercegovini ovo ne bi bilo ništa novo, da se ovim Zakonom imovina pravnih lica iz Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, vrijedna više od 10 milijardi eura može dati na upravljanje trećem licima na period od 30 godina, izjavio je ranije predsjednik SBIH Amer Jerlagić.
Kako Bosna i Hercegovina nije potpisala međunarodni ugovor sa Republikom Hrvatskom, to ostajemo bez imovine poput Šipadove luke Šibenik, JANAPA – jadranskog naftovoda, desetina hotela i odmarališta na Jadranskoj obali, Energopetrolovih pumpi…
Ovim Zakonom će se omogućiti legalizacija višedecenijske pljačke imovine pravnih lica iz Bosne i Hercegovine koja je u društvenom vlasništvu.
Osnova za ovo leži u Članku 71: ”Republika Hrvatska može nekretnine na koje se odnosi Uredba o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 36/91) dati u zakup na određeno vrijeme, po provedenom javnom natječaju, do sklapanja međunarodnog ugovora kojim će se razriješiti imovinskopravni odnosi na tim nekretninama ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja.”
Objašnjenje Članka 71: ”Ovim se člankom propisuje ovlast Ministarstva državne imovine da može na ograničeni rok raspolagati nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane u vlasništvu Republike Hrvatske sa zabilježbom zabrane raspolaganja budući da su iste predmet sukcesije između država bivše SFRJ, a s kojima Republika Hrvatska nije sklopila odgovarajući međunarodni ugovor. Budući da se su te nekretnine izvan prometa, odnosno ne može ih se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske.”
– Sklapanje Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene države i Bosna i Hercegovina i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to nužno riješiti diplomatskim putem. Republika Hrvatska ima pravo na teritoriju svoje države da uređuje pravna pitanja zakonima ali cijenimo da je pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju s predstavnicima Bosne i Hercegovine, rečeno je iz Ministarstva pravde BIH.
Kako Sporazum o sukcesiji između država bivše SFRJ poznaje princip reciprociteta, očekujem da državne institucije izdaju nalog o neispuštanju vode iz Buškog blata prema HE Orlovac i sa hidroelektrana u Trebinju prema HE Plat.
U suprotnom građani Bosne i Hercegovine sa pravom mogu smatrati da se radi o veleizdaji aktuelne vlasti u Bosni i Hercegovini koja je svojim nečinjenjem pomogla da Bosna i Hercegovina ostane bez imovine vrijedne više od 10 milijardi eura. Takođe ostaje pitanje sumnje, da li je ta šutnja ili nereagiranje pojedinaca iz vlasti imalo i svoju cijenu, naveo je Jerlagić.
(Vijesti.ba/Poslovnidnevnik.ba)