RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je, može se slobodno reći, šokirao svijet objavom o novom nuklearnom oružjem koje je, kako tvrdi, nepobjedivo.
Kontekst u kojem je Putin objavio ovo, u svakom smislu bombastično otkriće, jasan je. S jedne strane, Putina čekaju izbori za samo 17 dana, a dosad je izbjegavao gotovo ikakvu kampanju, koja mu i nije potrebna budući da nema nijednog ozbiljnog protukandidata, u skladu s autokratskim sustavom vlasti koji je izgradio posljednjih 18 godina. Jedini koji bi mu zadao glavobolju, provokativni Aleksej Navaljni, srećom po Putina izgubio je pravo na kandidaturu zbog u najmanju ruku sumnjive osude za pronevjeru.
Putinov govor o stanju nacije pred oba doma ruskog parlamenta stoga je poslužio kao njegov glavni (možda i jedini) predizborni nastup, a ništa nije bolje za zadobivanje simpatija ruskih glasača od poruka o snazi, dominaciji i nepobjedivosti majke Rusije. To je, na kraju krajeva, Putinova središnja poruka posljednjih godina, otkad su pad cijene nafte i američko-europske sankcije ostavili svoj danak na ruskom gospodarstvu i negirale Putinovo obećanje o dobrom životnom standardu za prosječnog ruskog građanina. Umjesto toga, Kremlj mu obećava povratak Rusije na zasluženo središnje mjesto na svjetskoj pozornici, čemu govori u prilog i uvelike uspješna (iako humanitarno katastrofalna) vojna intervencija u Siriji.
Putin kao mađioničar koji vadi jednog zeca iz nuklearnog šešira za drugim
Projekcija lansiranja novog interkontinentalnog projektila s nuklearnom bojevom glavom tipa Sarmat na ekranu iza Putina, s naknadnom animacijom u kojoj projektil doseže mrsku Ameriku pri čemu je NATO-ov antiraketni štit ”potpuno beskoristan”, zasigurno je izazvala oduševljenje među ruskim nacionalistima. A bila je to samo jedna u nizu Putinovih najava koje je, kako komentira reporter BBC-ja iz Rusije Steven Rosenberg, nizao kao mađioničar koji vadi jednog zeca za drugim iz šešira, impresionirajući svoju publiku prizorima ”globalnih krstarećih” i interkontinentalnih balističkih projektila, podvodnih dronova i supersoničnih aviona.
Naravno, Putin je u svom dvosatnom govoru obradio i ostale tipične predizborne teme, olako obećavajući da će prepoloviti broj siromašnih (koji se navodno već prepolovio od njegova dolaska na vlast 2000.), udvostručiti ulaganje u zdravstvo, ceste, razvijati tehnologiju, posebno robotiku i umjetnu inteligenciju, povećati pristup internetu, izjednačiti očekivan životni vijek Rusa s onim Francuza i Japanaca, demografski obnoviti zemlju. ”Svaka osoba nam je bitna”, rekao je, bez ironije, državnik za kojeg se spekulira da je najbogatiji čovjek na svijetu, a koji je u svojoj imovinskoj kartici prijavio Ladu iz 2009. i stan od 75 kvadrata.
“Nitko nas nije slušao. Slušajte nas sada”
Ipak, tema utrke u naoružanju u kojoj Rusija pobjeđuje bila je njegova glavna poruka.”Rusija i dalje ima najveći nuklearni potencijal na svijetu, ali nitko nas nije slušao. Slušajte nas sada”, poentirao je ruski predsjednik u svom dramatično-zlokobnom stilu. Njegova poruka može se tumačiti i kao odgovor na nedavne najave američkog predsjednika Donalda Trumpa, izrečene na njegovom vlastitom govoru o stanju nacije, o obnovi i modernizaciji američkog nuklearnog arsenala.
Istinite priče o ruskom “uređaju sudnjeg dana”?
Međutim, čini se da se u slučaju Rusije ne radi samo o praznim obećanjima, odnosno prijetnjama. Kako piše Business Insider, Putinova objava o čak pet strateških raketnih sustava nove generacije potvrdila je glasine koje odavno kruže o ruskom ”uređaju sudnjeg dana”. No nije ni izbliza jasno koliko su dotična oružja razvijena, a računalne animacije sugeriraju da su možda još tek u konceptualnoj fazi – iako je Putin, govoreći o interkontinentalnom balističkom projektilu, izjavio da su ”naše obrambene tvrtke lansirale masovnu proizvodnju ovog novog sustava”. Usto, njegov teatralni opis sadržavao je neke prilično ekstravagantne i znanstveno nevjerojatne tvrdnje.
Naime, projektil s neograničenim dometom koji je predstavio zvuči doslovno kao znanstvena fantastika, budući da svi postojeći projektili imaju ograničen domet jer ovise o ograničenoj rezervi goriva koje ih pogoni. Ipak, tvrdnja da ovi projektili mogu zaobići antibalistički štit NATO-a zvuči realističnije zato što i nije riječ o balističkim projektilima. Dok balistički projektili izlaze u strmoj putanji iz atmosfere i onda ponovno silaze u nju pri dolasku prema meti, predstavljeni tip projektila leti nisko i brzo, poput dalekometnog nuklearnog torpeda. Drugi predstavljeni projektil jedan obrambeni analitičar za BBC je opisao kao ”zračnu jedrilicu na steroidima”. Bespilotna podmornica sposobna nositi nuklearne projektile također izgleda impresivno – ili zastrašujuće, ovisno kako gledate na to.
Sarmat missile: Russia is creating a new weapon in response to the deployment of missile defence by the US abroad #PresidentialAddress
— President of Russia (@KremlinRussia_E) March 1, 2018
#Putin: In late 2017 Russia successfully tested a nuclear-powered missile. It is a completely new type of weapon
— President of Russia (@KremlinRussia_E) March 1, 2018
Za stručan komentar o Putinovom predstavljanju novog strateškog oružja i njegovim implikacijama obratili smo se vojnom analitičaru portala Obris – Obrana i sigurnost, Igoru Tabaku: ”O tome svemu ima vrlo malo podataka, to su prilične novine. Ali najvjerojatnije je stvar ozbiljna; dana je vrlo službeno, zastupnicima oba doma Dume, u govoru koji je inače bio dosta oštar, a praćen je kratkim videomaterijalima o svakom od tih sustava. Ipak, treba uzeti u obzir da je Rusija u predizbornom vremenu. Cijela ta prezentacija je prvenstveno smišljena kao poruka: poruka prema van o snazi, čak s laganim prijetećim tonovima, i poruka prema unutra o uspjehu, razvoju, napredovanju i isto tako o snazi i stabilnosti bez obzira na pritiske iz inozemstva.”
Tabak: Zasad se vidjelo samo nešto marketinga, pitanje je kako sve radi u praksi
”Činjenica je da Ruska Federacija zadnjih godina jako intenzivno investira u svoje obrambene snage, s jedne strane u razvoj, s druge strane u opremanje i s treće strane u jačanje samih oružanih snaga. Plodovi tih investicija su se u krajnjoj liniji jasno vidjeli u Ukrajini i Siriji. Ipak sve vodeće zemlje s ozbiljnim vojnim industrijama zapravo neprekidno ulažu.Što se videoprezentacija tiče, tu zapravo ima dosta malo tehničkih detalja, ima dosta vizualizacija, ima puno bombastičnih izjava o nesavladivosti i beskrajnom letu, što sve govori o jednom PR pristupu. Treba pričekati da se te konkretne komade opreme vidi u redovnoj službi, na sajmovima, na vježbama, tu će onda prave performanse tih sustava biti puno jasnije. Iako, većina toga je pitanje prestiža, a puno manje nekakvog masovnog opremanja i izvoza”, naglašava Tabak.
”Tu se zasad vidjelo samo nešto marketinga. Govorilo se o izbjegavanju protivničkih proturaketnih sustava, o visokoj manevrabilnosti u letu, vrlo dugim dometima, što su sve stvari koje jako opterećuju pogonski sustav bez obzira na to kakva je bojna glava na projektilu. To su sve tehnološki zanimljive stvari, ali drugo je pitanje kako one rade u praksi, a to na ovakvim filmićima ne možemo vidjeti. Tu se šalju više političke poruke dok tehničke karakteristike ostaju nepoznate”, dodaje Tabak, koji smatra da to u svakom slučaju ne mijenja drastično nuklearnu ravnotežu sila.
“Rusija cijelo vrijeme ima najviše nuklearnog oružja na svijetu”
”To utječe samo na proturaketnu tehnologiju, ali mi gotovo od kraja Drugog svjetskog rata do danas živimo u svijetu u kojem nuklearne sile imaju dovoljno naoružanja da nema zaustavljanja, da nema obrane i da takva pat-pozicija traži suradnju i usuglašavanje. Ali pri tome je jako upitna opravdanost investicija u dorade nuklearnog arsenala, jer svi ti raketni štitovi koji su rađeni zadnjih godina imaju vrlo ograničene obrambene kapacitete. Oni mogu izići na kraj sa zemljama koje imaju malo nuklearnog naoružanja, dok Rusija cijelo to vrijeme ima najviše nuklearnog oružja na svijetu. U slučaju masovnog napada nikakvi ti proturaketni sustavi ne bi bili dovoljni. Stoga su i ovakve lagano zlokobne objave više poruka nego suštinsko mijenjanje situacije”, rekao nam je Tabak.
”Činjenica je da Rusija ipak na godišnjoj razini troši samo oko 10 % američkog vojnog proračuna i da američka vojna industrija obuhvaća preko 50 % ukupne vojne proizvodnje na svijetu. Stoga se s obzirom na ukupne potencijale na ruski napredak mora gledati vrlo uvjetno”, zaključuje vojni analitičar.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
Poslovnidnevnik.BA BH Poslovni Portal
