Pojedine zemlje i gradovi već su najavili uvođenje zabrana za dizelaše i benzince, no ove mjere s uvođenjem kreću tek 2025., pa i 2040.
Mnogo veću neposrednu prijetnju dizelašima predstavlja odluka koju će sud u Njemačkoj donijeti ovog četvrtka.
Naime, nakon što je Volkswagen prije tri godine priznao varanje na testovima emisije ispušnih plinova ekološka udruga DUH u Stuttgartu je tužila Düsseldorf zbog nedopuštenih razina čestica u zraku koje nadilaze propise EU-a.
U Njemačkoj se nalazi čak 15 milijuna dizelskih automobila, a DUH procjenjuje da više od 90 njemačkih gradova zagađenjem nadilazi propisane granice EU-a.
Nakon što je sud u Stuttgartu odobrio uvođenje zabrane prometa dizelskim automobilima kao mjeru za osjetno smanjenje dušikovog oksida i čestica u zraku, savezne pokrajine s jakom automobilskom industrijom žalile su se na odluku te slučaj dovele do Saveznog vrhovnog suda koji bi ovu odluku mogao učiniti konačnom.
Analitička kuća Evercore ISI procjenjuje kako bi u tom slučaju pad vrijednosti rabljenih vozila za pet posto mogao proizvođačima automobila donijeti gubitak od 1,6 milijardi eura.
Pritom analitičari u Bernstein Researchu vjeruju kako bi najteže stradali Peugeot i Renault, koji imaju najveće udjele dizelaša u flotama. Daimlerovu globalnu flotu čini 38 posto dizelaša, BMW-ovu 35 posto, a Volkswagenu paletu proizvoda, prema izvještaju iz 2016., čini tek 26 posto dizelaša.
Tportal.hr/Poslovnidnevnik.ba