U okviru velike policijske akcije “Zadruga” u Ministarstvu za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo u srijedu je saslušan Mirsad Berberović, vlasnik firme Bihexo. Berberović je, u svojstvu osumnjičenog, pozvan, ispitan i kriminalistički obrađen u prostorijama MUP-a KS-a, prema nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, nakon čega je pušten na slobodu, potvrdila je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica ovog tužilaštva Azra Bavčić. Berberović je zet Bakira Izetbegovića, suprug njegove sestre Sabine.

Podsjećamo, na području cijele BiH u srijedu je nastavljena akcija kodnog naziva “Zadruga”, koja je počela 24. januara, a u ovaj dio akcije uključeni su i policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Pripadnici SIPA-e izvršili su tom prilikom pretrese firmi u Sarajevu, Vitezu, Visokom i Goraždu, a predviđeno je da se u prostorijama ove agencije, u svojstvu osumnjičenih, izvrši kriminalistika obrada odgovornih osoba iz ovih firmi, saopćeno je jučer iz SIPA-e.

Ova akcija se provodi po naredbi Tužilaštva KS-a i Kantonalnog suda Sarajevo, a u saradnji sa Poreznom upravom FBiH, te MUP-ovima KS-a, ZDK-a, SBK-a i BPK-a. Do sada je u ovoj akciji uhapšen veći broj osoba, od kojih je 11 zadržano u pritvoru, a svi oni se sumnjiče za krivična djela organiziranog kriminala, zloupotrebu položaja ili ovlasti, te pranje novca.

Kao vođe ove grupe, tvrdi Tužilaštvo, bračni par Đelić registrovao je agencije za posredovanje u zapošljavanju “Eslider” i “Leading” (radila do septembra 2016. godine) u okviru kojih su navodno falsifikovali uvjerenja s fakulteta, koja potvrđuju da su osobe na koje su uvjerenja glasila studenti i đaci, a s ciljem da prikažu kako njihova agencija ima članove/kandidate za zaposlenje.

Potom su s ostalim osumnjičenima navodno sklapali ugovore o pružanju usluga na imena studenata i đaka, a potom su drugi osumnjičeni putem svojih firmi uplaćivali novac na račun agencija. Tužilaštvo tvrdi da je bračni par Đalić potom taj novac skidao s računa firme i vraćao osumnjičenima, uz proviziju od osam do 10 posto.

Na ovaj način pravne osobe su izbjegavale plaćanje poreza državi, kao i ostalih dažbina, odnosno vršilo se pranje novca. Tužilaštvo navodi kako su na ovaj način pribavili za sebe više od 40 miliona KM te oštetili budžet za blizu 30 miliona KM.

IZVOR: (Radiosarajevo.ba)

Komentari

komentari