Iz IZ BiH apeluju da se ne politizuje pitanje nasilnog ekstremizma te da se prestane sa organizovanom kampanjom u vezi sa “islamom u BiH koji se mijenja”. Član Sabora IZ BiH Safet Softić ističe da je sama Islamska zajednica odigrala pozitivnu ulogu u borbi protiv radikalizma.“Mi smo upozoravali na štetu po Bosnu i Hercegovinu, a posebno za Bošnjake u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o navodnih 10.000 terorista u Bosni i Hercegovini itd. Ja vjerujem da je ovo što se događa ovih dana u Bundestagu i ova pitanja koja su postavljena i odgovori njemačke vlade da su ustvari direktna posljedica takvih izjava i unutar Bosne i Hercegovine i iz regiona. Ono što raduje je da je njemačka vlada i Njemačka ozbiljna zemlja i da oni sa svojim instrumentima i da vlast koju imaju u rukama sa obavještajnom službom znaju puno bolje nego mi u Bosni i Hercegovini znamo kakvo je stanje oko ovih tema. Jer ove teme su u svijetu, da tako kažem, pitanja broj jedan. Raduje činjenica da je njemačka vlada odgovorila da se u BiH njeguje tzv. liberalni islam. Da nema radikalizma, da je ono što se dešava ovdje posljedica stoljetnog obnašanja islama koji je po svojoj prirodi nenasilan, koji propovijeda mir, kooegzistenciju i slobodu sa drugim narodima i državama”, ističe Softić.

Poslanik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović smatra da su pitanja koja je Di Linke postavio bila pretenciozna, a pogotovo jer su ih bazirali na jednom medijskom izvještaju.

“Ovakva pitanja i ovakvi odgovori su nam odavno poznati, barem otkad sam ja u odboru za spoljnu politiku. Zapažanja koja mi imamo su konstantna već duže vrijeme i ovo sad neće uticati značajnije na položaj BiH u očima Njemače i EU. Posebno zbog onog što je meni bitno je da je Evropska komisija odlučila, a i u koalicijskom sporazumu Njemačke je zaključeno da se treba ubrzati proces ulaska te regije u EU. To bi trebalo uraditi iz mnogo razloga, ne samo zbog radikalnog islama. Prije svega nama je jako bitno da u Bosni i Hercegovini ojačaju one strukture koje se zalažu za ulazak u Evropsku uniju, koje žele Bosnu i Hercegovinu odvesti ondje gdje joj je logično i mjesto. Zato ponavljam da ne mislim da je ovaj upit bio korektan, ali da su odgovori koji su dostavljeni korektni i jasni tako da ne vidim da bi trebalo biti nekih promjena u gledanju na BiH ili da bi moglo doći do problema”, ocjenjuje Juratović.

Profesor Vlado Azinović smatra ovaj izvještaj dobrodošlim jer pokazuje kako funkcioniše jedno demokratsko društvo u kojem obavještajna služba informiše zastupnike u mjeri u kojoj to može. Odgovori uz to, prema njemu, demantiraju neke utvrđene predrasude o BiH.

“Te se predrasude prevashodno odnose na navodnu eskalaciju i širenje islamizma u BiH. Također možemo vidjeti iz tog dokumenta da se govori o ulozi džamije Kralj Fahd i da se onda kontekstualizira da se predočava činjenično stanje. Također se razbijaju predrasude oko Gornje Maoče i faktora radikalizacije te da su siromaštvo i nezaposlenost uzroci ideoloških radikalizacija što nije slučaj. Ono što možda ostaje neodgovoreno jeste jer BND nije mogao govoriti detaljano o temi stranih investicija, posebno onih koje dolaze iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta, koja su predmet interesa i o kojima BND očigledno ima neka saznanja koja nije mogao podijeliti u ovoj formi sa zastupnicima. Ovo je jedan razuman, zdravorazumski, na činjenicama utemeljen izvještaj jedne od vrhunskih obavještajnih službi. Prema tome za svakoga onog ko želi čuti i ko zbilja želi steći uvid kakve su stvarne prilike u Bosni I Hercegovini ovo je jedan meritoran i vrijedan dokument”, tvrdi Azinović.

Na sličan način razmišlja i bivši poglavar IZ BiH Mustafa Cerić koji kaže da borba protiv radikalizma nije isključivo naš, nego globalni problem, te da se mora nastaviti. On također smatra da se mora skinuti stigma usmjerena protiv islama koja hara u posljednjih nekoliko godina evropskim kontinentom.

“Prije svega mislim da trebamo izraziti zahvalnost Saveznoj Republici Njemačkoj zato što se interesira za stanje u Bosni i Hercegovini, posebno za stanje radikalizma. I mi smo ništa manje, veoma često zabrinuti zbog stanja radikalizma u Njemačkoj i cijeloj Evropi. Dakle, ta naša zabrinutost ovdje u Bosni i Hercegovini nije ništa manja nego zabrinutost njemačkih građana u Njemačkoj. Zajednički napor bi trebao biti usmjeren na to da dekonstruiramo radikalizam, terorizam i nasilje”, poručuje Cerić.

(N1)Poslovnidnevnik.ba