U vrlo otvorenom i direktnom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić govorila je da li će doći do izmjena Izbornog zakona BiH i što će zapravo CIK poduzeti ukoliko ne dođe do izmjene istog:
„Imamo veliko iščekivanje provedbe odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji doktora Ljubića. Proces ne ide željenom dinamikom obzirom da te odredbe koje sada u zakonu zapravo ne postoje, mogu otežati i blokirati implementaciju rezulatata nakon što provedemo direktne izbore i pristupimo posrednim izborima za gornje domove što je zaista ozbiljan problem. Vrlo jednostavan način da se spriječi to jeste da se postigne dogovor u Parlamentanoj skupštini koja je nadležna da implementira odluke Ustavnog suda. Ako se to ne desi zemlji prijeti neugodna situacija i biti će veliki pritisci na parlamentarne stranke.
Posao Centralne izborne komisije nije da bude zakonodavac, niti da implementira presude Ustavnog suda BiH. To je posao Parlamentarne skupštine. Sve i da ta presuda ne postoji i da te odredbe nisu stavljene van snage, odredbe koje određuju broj delegata koji se biraju iz svake kantonalne skupštine za Dom naroda Parlamenta Federacije, Centralna izborna komisija bi imala jedan posao koji je prema Izbornom zakonu za nju definisan u određenoj odredbi, a to je da se preispita broj delegata, odnosno odredi broj delegata nakon svakog popisa. Popis smo imali 2103. godine i mi bismo prvi put trebali sada pogledati taj broj delegata i član sve i da nije bilo ove presude. Sada imamo ovu neugodnu situacija da taj član praktično ima dijelove koji nedostaju i u situaciji kada se nešto razmišlja da li Izbona komisija može nešto riješiti. Naravno da ćemo mi pokušati izvršiti našu zakonsku obavezu, ali to neće biti implementacija presude, to će možda biti određivanje broja delegata onako kako to zakon nalaže po čistoj proporciji poštujući izborni zakon, Ustav Federacija i Ustav BiH.“
O tome kako je Vijeće Evrope upozorilo BiH da neće priznati izbore u našoj državi zbog diskriminatorskih članova u Izbornom zakonu, te kršenja Konvencije o ljudskim pravima i što bi se ustvari dogodilo da se sada Konvencija primjeni u cjelosti:
„Ja ne znam kako je našim predstavnicima kada sjede u Strazburu ili u Briselu i kada moraju reći da napredak nije zadovoljovajući. Mi kaskamo za ispunjenjem evropskih demokratskih načela, načela evropskog izbornog naslijeđa, imamo ozbiljan problem sa općim biračkim pravom, sa jednakim biračkim pravom. Kad je riječ o slobodnim izborima, znate da ima velikih primjedbi i uticaja političkih subjekata i na rad biračkih odbora i na rad medija, pa se time ugrožava taj standard. Pa imamo standard redovnih izbora koji je ugrožen u Mostaru, nedopustiva situacija odgode izbora na neodređeno vrijeme, to uopšte ne postoji, a to upravo imamo na sceni od 2008. Jedan monopol moći je na sceni. Neposrednih izbora imamo 9 vrsta u BiH, ali u isto vrijeme imamo 6 vrsta posrednih izbora, koji su nam upitni sa stanovišta legitimiteta. Radi se o velikom broju izbora gdje se zvaničnici ne biraju direktno što je veći demokratski standard. Imamo problem sa zaštitom prava manjina.
Kršenje Konvencije o ljudskim pravima
Vrlo često se postavlja pitanje zašto mi direktno ne implementiramo Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, međutim ona je naravno iznad svih zakona, ugrađena je u Ustav, nije iznad Ustava, ali njena direktna primjena bi uvela jednu veliku pravnu nesigurnost i zbog toga i Centralna izborna komisija i sudovi koji raspravljaju po žalbama na naše odluke, ipak se odlučuju da gledaju šta piše u Izbornom zakonu, da ne govorim da nekada gledaju šta piše u podzakonsom aktu.
Direktna primjena Evropske konvencije koja omogućava pravo kandidature svima kada bi ga mi omogućili kršili bi ustavne odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona. Imamo upozorenja, ali i međunarodna zajednica je previše opraštala, pa se pokušavaju postići dogovori da se bar minimum izvuče od vlasti u smislu dogovora i sada je to jedna grudva od problema.
Na pitanje urednice Prašović Gadžo zašto OHR šuti iako Anex10 Mirovnog sporazuma izričito nalaže Visokom predstavniku nadležnost za izbore, Irena Hadžiabdić je kazala:
„Iz OHR stižu upozoravajuće poruke, akcije već dugo nema i pitanje je da li će se ta akcija i desiti zato što je sam sistem odlučivanja i donošenja odluke u uredu Visokog predstavnika u velikoj mjeri zavisi od raspoloženja u PIK-u. Ali smo imali intervencije i nije nemoguće da se one dese, ali imam dojam da će oni pustiti institucije odnosno Parlamentarnu skupštinu i politiku u zemlji da radi svoj posao.“
Urednica je upitala zašto nije uvedeno elektronsko glasanje na što je Hadžiabdić kazala da za to nije bilo političke volje:
„2010. smo prvi put imali elektronsku dostavu rezultata sa nivoa općinskih izbornih komisija. Ništa osim toga u smislu elektronike i novih tehnologija nismo napredovali. Nedopustivo je da nema unaprjeđenja za birače kojima je nova tehnologija jedina mogućnost da glasaju sami, za osobe sa posebnim potrebama.
Mislim da za ove izbore možemo dobiti bar priliku da nešto od toga testiramo kao pilot projekat na nekim biračkim mjestima, pa da biračima kažemo pored ovog načina glasanja možete probati i još ovo.
Mislim da elektronsko glasanje i svaka vrsta određene aparature kojom se to osigurava nije jeftina. Mi imamo ponude od drugih zemalja u kojima su te tehnologije zaživjele da nam se daju da ih iskoristimo na izborima, međutim sam transport novih tehnologija takve vrste uvoz bi bio skuplji zato što je cijena transporta i cijena špedicije toliko velika da bi nam bilo isplatnije da to kupimo. Jedno su želje, a drugo su mogućnosti, ali mi ćemo nastaviti jer dugujemo to biračima. Strašno je veliko nezadovoljstvo na dan izbora dok se čekaju rezultati. Sada se sve više spominje i metoda koja bi bila izvodljiva i prihvatljiva, a radi se o tome da bi birači imali potpuno isti načn glasanja, ali bi se skenirali njihovi glasački listići. Na tome insistira i nevladin sektor, ali ja ne bih privilegirala nijedan mehanizam dok on zvanično ne bude prihvaćen. Mi u ovom momentu upravo počinjemo sa nabavkama ovim najznačajnijim koje imamo, glasačke listiće, silne obrasce, nažalost ništa od novih tehnologija još u ovom momentu, niti je to precizirano u budžetu.“
Predsjednica Centralne izborne komisije govori i o biračkim odborima i komentira kako bi trebalo da bar predsjednik bude poluprofesionalno angažovano lice, edukovano i stručno, a ne neko iz neke političke partije:
„To je bila metoda koju smo jako dugo zagovarali, a pridružile su nam se i nevladine organizacije i mislim da zajedničkim snagama bar postajemo vrlo naporni kada govorim o tome. Birački odbori uopšte ne bi trebali biti birani na prijedlog političkih stranaka zato što nam trebaju profesionalna tijela koja nisu pristrasna, tijelo koji zna svoj posao. Ispostavilo se da nema šanse da Parlamentarna skupština odnosno predstavnici političkih stranaka u interesnoj radnoj grupi prihvate tako radikalnu promjenu u procesu imenovanja pa smo onda pokušali bar predsjednike. Takvu nam ljagu bacaju na izborni proces zato što ne slušaju, na treningu nastoje da rade kako ih instruiraju u toku procesa telefonom i onda imamo ovo što imamo.
Rad biračkih odbora upravo narušava sve demokratske i evropske principe, ali politička u BiH ne pokazuje svijest da se nešto uradi, da se problem prevaziđe. Mi tapkamo u mjestu kao i sa implementacijom svega što se od nas očekuje.“
O izbornim manipulacijama i tome koliko je osoba krivično odgovaralo te zašto se na biračkim spiskovima dešava da budu uvrštene osobe koje su umrle:
„Više hiljada krivičnih prijava za izbore 2014. 600 je otišlo prijava u Tužilaštvo. Ukupno za sve ove godine mislim da su 4 lica sankcionisana, možda čak 3 uslovnom osudom zbgo kupovine glasova ili uticaja na birače, ostalo ništa nije dokazano. Desi se da porodica ne prijavi smrt pa osoba nije identificirana kao umrla, ali se desi i da postoji uvjerenje iz matičnog ureda o smrti, međutim podaci iz matičnog ureda se onda preko MUP-ova transferišu i onda bi trebala preko IDDEE-e dospjeti u birački spisak i ta osoba naravno, ako imate izvod iz matičnog ureda bi trebalo da ne bude na spisku. Onda se u tom lancu desi da vam je osoba na spisku zato što službenik koji u MUP-u radi ne može zatvoriti baze za tog umrlog zato što porodica nije vratila ličnu kartu i onda mu jedna od tih 9, 11 baza o tom biraču ostane aktivna i ona reflektira tog birača ponovo na biračkom spisku. Od prošle godine radimo jednu veliku akciju sa općinskim izbornim komisijama koje rade direktno sa matičnim uredima, pokušavamo identifikovati na sve moguće načine prema informacijama koje oni imaju da su osobe zaista umrle, a ponovo se pojavljuju da pokušamo pored njih stavljati neke zvjezdice, jer nemamo ni mi ovlasti brisati tu osobu sa spiska, ali bar da stavimo naznaku na spisku da ona ne može glasati.
Sporni članovi biračkog odbora ne slušaju uopšte ono što vi govorite nego slušaju instrukcije političkih stranaka i dobiju dva treninga i onda daju prioritet onom koji ih bolje plati. Sredstva koja se izdvajaju za članove biračkih odbora u BiH odvlači polovinu novca za izbore. Oni najviše troše, ljudi od koji nas najviše boli glava i taj novac se vraća ngažovanima od strane političkih stranaka, koji u isto vrijeme na jako loš način urade taj posao i ruše povjerenje u integritet izbornog procesa.“
Na kraju razgovora predsjednica Centralne izborne komisije BiH kazala je što želi vidjeti na narednim izborima:
„Bilo bi dobro kada raspišemo izbore da imamo potpuno definisane odredbe za provedbu i implementaciju svih rezultata i objavljene u Službenom glasniku, da svi birači i politički subjekti i posmatrači znaju kakva je njihova uloga u procesu od prvog do zadnjeg dana. U oktobru bih voljela da što prije dođemo do rezultata i da imamo priliku nešto pilotirati od ovih projekata novih tehnologija.“POGLEDAJTE:

INTERVIEW20
Produkcijska kuća TIM System za BHT1

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari