Izetbegović je u emisiji “Nedjeljom u 2” rekao da od sastanka članova Predsjedništva BiH u Briselu nije ništa posebno očekivao, ali da je kompletna posjeta ostala u sjeni Deklaracije Kantona 10 u kojoj se navodi da bošnjačka desnica pokušava napraviti islamsku republiku u BiH.
On je rekao da je funkcionerima na sastanku u Briselu jasno kazao kako će napustiti sastanak ukoliko nastave s pričom o navodnom formiranju islamskog kalifata u BiH. Kako kaže, takve tvrdnje nemaju uporište u činjenicama, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović takve je tvrdnje ponovio pred Josephom Daulom.
Na pitanje o izboru delegata o Domu naroda Parlamenta FBiH, on je kazao da se stvorila slika da Bošnjaci žele izabrati delegata predstavnicima hrvatskog naroda. Istakao je da Bošnjaci nikada nisu pretendovali, a ni željeli izabrati člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
On je rekao da je Željko Komšić u Predsjedništvu BiH navodno izabran glasovima Bošnjaka, ali da on to ne može tvrditi. Otvoreno je pitao i zna li se uopće koliko je bijelaca glasalo za Baracka Obamu na američkim predsjedničkim izborima. Podsjetio je da BiH mora riješiti i problem implementacije odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Komšić neće biti izabran za člana Predsjedništva BiH
Kako kaže, on ostaje pri tome da se treba implementirati model Štefan Fulea. Objasnio je da HDZ BiH traži da Hrvati u Sarajevu nemaju svoje predstavnike u Domu naroda Parlamenta FBiH isto kao što traži da Bošnjaci iz Livna nemaju svoje predstavnike u federalnom organu zakonodavne vlasti. Izetbegović je rekao da se Čović prvo odrekao Hrvata u entitetu Republika Srpska, a da se sada odriče i Hrvata iz nekih kantona u FBiH.
Predsjednik SDA-a je kazao da nikada nije čuo od Željka Komšića da kaže za sebe da je Bošnjak pa tek onda Hrvat već da mu je poznato kako Komšić kaže da je prije svega Bosanac, a tek onda Hrvat. On smatra da Komšić neće biti izabran za člana Predsjedništva BiH i savjetuje mu da se ne kandiduje.
On je rekao da je moguće doći do rješenja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kada je riječ o izboru delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH podsjećajući da se međunarodna zajednica već diplomatski uključila u rješavanje ovog problema.
Izetbegović smatra da bi se mogao promijeniti Ustav FBiH u smislu da se poveća broj. Podsjetio je da je Ustavni sud FBiH dva puta poništio nametnute odluke visokog predstavnika koje se odnose na Mostar.
Na pitanje o formiranju trećeg entiteta u BiH, Izetbegović je kazao da je to mehanizam na osnovu kojeg Čović pravi pritisak na bošnjačke političare koji ne podržavaju njegove principe uređenja države. Takve prijetnje ocijenio je “besmislicama”.
Što se tiče opasnosti od novog rata u BiH, on je kazao da su opasnosti manje ako se na to upozorava i da je sigurno kako nikakve konflikte neće izazvati Bošnjaci. Predsjedniku HDZ-a poručio je da relaksira odnose, a ne da ih čini dodatno zategnutim poput tvrdnji koje je iznosio u Briselu.
Ukazao je na problem izdavanja svjedodžbi bošnjačkim đacima sa šahovnicom, podizanja krsta iznad Mostara i slično. Kako kaže, isto tako ne bi bilo uredu da se djeci hrvatske etničke pripadnosti izdaju svjedočanstva sa mjesecom i zvijezdom.
Izetbegović je komentarisao i izgradnju Pelješkog mosta podsjećajući na zvanični stav Predsjedništva BiH. Kako kaže, ukoliko Čović želi da promijeni taj stav neka članovima Predsjedništva BiH predloži promjenu.
Ahmići i Križančevo selo nikako se ne mogu porediti
On je istakao da BiH želi papir na kojem će pisati da BiH ima izlaz na otvoreno more u skladu sa sporazumom Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana. Hrvatskoj je poručio da slobodno spaja svoj teritorij kako god hoće, ali da ne uzima prava BiH.
Stanković je Izetbegovića pitao kada će posjetiti mjesta stradanja Hrvata. Izetbegović je odgovorio kako smatra da sva tri člana Predsjedništva BiH trebaju obići stratišta, ali da će to on vjerovatno uraditi sam, odnosno jednostrano.
Istakao je da se stradanja u Križančevom selu nikako ne mogu porediti s Ahmićima s obzirom na to da su u Križančevom selu stradali bojovnici, a u Ahmićima civili. Što se tiče zločina, Izetbegović je kazao da nikako ne mogu izjednačavati zločini i broj žrtava.
Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda rekao je da je došao u emisiju u Zagrebu kako bi hrvatskom narodu predočio stvarnu sliku i poslao poruku da Bošnjaci i Hrvati trebaju jedni drugima raditi dobro, a ne zlo.
Na pitanje o “hrvatskoj televiziji” on je rekao da Hrvati treba da imaju svaku televiziju isto kao i ostali narodi, ali da dodatni RTV kanali nisu potrebni. Izetbegović je upitan i o davanju naziva škole u Sarajevu po Mustafi Busuladžić, odgovorio je da on nije uopće uvjeren da je Busuladžić bio nacista te da te stvari treba ostaviti historiji.
Izetbegović se zajedno s predsjednikom Srbije nedavno sastao s turskim predsjednikom. Tim povodom upitan je da li je trebao ići na sastanak bez članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i srpskog naroda. On je odgovorio da su se Čović i Mladen Ivanić u proteklom periodu sastajali sa brojnim funkcionerima i da se on nije bunio. Kako kaže, cilj sastanka u Turskoj bio je da se riješi problem. Istakao je kako je slijedio stav Parlamentarne skupštine BiH u vezi s izgradnjom brze ceste Sarajevo-Beograd.
Izetbegović o ostavljanju BiH u “amanet” Erdoganu
Član Predsjedništva BiH rekao je da nikada nije imao verbalni sukob s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ponovio je da se nada kako će BiH priznati Kosovo isto kao što se nada i čitava Evropa. Nekoliko puta je ponovio da će se BiH braniti svim sredstvima pa čak i ratom. Kako kaže, tako otvoreno priča jer on nije diplomata.
“To je moja ustavna obaveza. U čemu je problem? Problem je kada Dodik kaže da će pocijepati BiH”, kazao je Izetbegović.
On je upitan i o ostavljanju BiH u amanet turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Izetbegović je pojasnio da je Alija Izetbegović ostavio BiH u amanet rastućem političaru, odnosno da pomogne BiH na NATO putu, privlačenju investicija i slično.
Što se tiče islamskog radikalizma u BiH, Izetbegović je rekao da radikalizam nije u skladu sa islamskom vjerom. Podsjetio je da su bošnjački političari i Islamska zajednica u BiH prije nekoliko godina napravili deklaraciju kojom je jasno osuđen radikalizam.
Na konstataciju Stankovića da je BiH neuspješna država, Izetbegović je rekao da je politički sistem u BiH kreiran Dejtonskom mirovnim sporazuma prema kojem u našoj zemlji postoji 600 parlamentaraca i 150 ministara.
On smatra da je NATO put jednostavniji od evropskog, ali da nije posebno optimističan s obzirom na stav manjeg bh. entiteta.