“Mahom idu pripadnici 503, 504., 510. i 517. brigade. Svaki dan najmanje jedan ili dva pripadnika Petog korpusa boravi u Tužilaštvu. Kako su nam borci prenijeli, pojedine su znali nekad popodne nazvati i kazati da sutra u 11 sati dođu u državno Tužilaštvo kao svjedok. Pritom im spomenu da iz svojstva svjedoka mogu preći u svojstvo osumnjičenog. Nakon toga, ljudi se boje, ne znaju kako da postupe, ne znaju kome se obratiti i stvara se jedan veliki pritisak”, kaže Malkoč.

On napominje da podržava rad pravosudnih institucija i da svako treba raditi svoj posao.

“Međutim, i mi ćemo stati uz sve jednog pripadnika Petog korpusa koji se časno i pošteno borio tokom rata. Da nije bilo Petog korpusa Bihać bi sigurno bio druga Srebrenica”, istakao je Malkoč.

On napomenuo da Vlada USK putem Fondacije za utvrđivanje istine o stradanju civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika Bosanske krajine pomaže nekadašnje pripadnike Petog korpusa te da su u tu svrhu do sada izdvojili 166.666 KM. Napomenuo je i da će zbog posljednjih dešavanja tražiti da se ta cifra poveća te da se na račun Fondacije izdvoji 200.000 KM u budžetu za 2018. godinu.

Da su pozivi nekadašnjih borcima Armije RBiH postali svakodnevica potvrdio nam je i Besim Dizdarić, predsjednik Patriotske lige USK.

“Nama dolaze borci u Udruženje i govore kako su pozivani, a vjerujemo da postoje ogroman broj onih koji su dobili poziv Tužilaštva, ali nisu nam se javili. Prepostavke su da je najmanje 400 boraca Petog korpusa u posljednjih godinu dana, najviše dvije, dobilo poziv Tužilaštva BiH. Možda je taj broj i daleko veći, ali to su pretpostavke na osnovu onih koji su to nama prenijeli. Nakon posljednjih presuda Haškog tribunala Ratku Mladiću i tzv. šestorci pozivi su postalo još intenzivniji, posebno za borce iz Cazina”, govori Dizdarić.

I on napominje da Tužilaštvo ima potpuno pravo da poziva svjedoke i radi svoj posao.

“Međutim, nas brine ovoliki broj poziva borcima i činjenica da su brojni od njih preplašeni. A treba znati i da se radi većinom o bivšim borcima koji danas imaju minimalna primanja i nije im jednostavno tek tako otići na put u Sarajevo. Prema našim informacijama, svjedočenja se najviše povezuju sa završnim operacijama Petog korpusa, prije svega akcijom Sana 95”, dodaje.

Dizdarić kazuje da su predstavnici boračkih organizacije iz USK prije godinu i po dana boravili u Tužilaštvu BiH te da je obavljen konkretan razgovor.

“Treba znati da je na samom početku rata u Krajini počinjen ogroman broj zločina nad Bošnjacima i Hrvatima, pogotovo u dolini Sane. Znatan broj tih zločina nije ni evidentiran u Tužilaštvu BiH na način koji bi trebalo. Naveli smo im konkretan primjer zločina u Botonjićima u Ključu gdje je u jednoj štali najmanje 11 osoba živo zapaljeno. Taj zločin nikad nije procesuiran. Istakli smo da očekujemo od Tužilaštva da raščisti te stvari”, rekao je Dizdarić.

Peti korpus Armije RBiH bio je jedan od ukupno sedam korpusa u Armiji BiH, a odlukom Predsjedništva BiH formiran je 21. oktobra 1992. godine, na slobodnoj teritoriji sjeverozapadne Bosne, odnosno Cazinske krajine. Komanda korpusa nalazila se u Bihaću, a zona odgovornosti obuhvatala je skoro kompletnu Krajinu.

Tokom cijelog rata, korpus je djelovao u teškim uslovima, u potpunom okruženju, suprostavljajući se dvostrukom, a u jednom periodu i trostrukom neprijatelju. Na dan formiranja, Peti korpus je u svom sastavu imao sedam brigada, a naredbom Predsjedništva BiH, njegovi komandanti tokom rata bili su generali Ramiz Dreković i Atif Dudaković.

Tokom operacije “Sana 95”, vođene u jesen 1995. godine, Peti korpus je u potpunosti porazio Abdićeve snage i oslobodio Veliku Kladušu, te porazio snage Vojske Republike Srpske oslobodivši Bosanski Petrovac, Ključ i Bosansku Krupu, da bi na kraju ove operacije u sadejstvu sa Sedmim korpusom Armije RBiH oslobodio i Sanski Most.