Uposlenica te ustanove Amela Đelilović-Malešević kazala je da u sastavu Biblioteke postoji 16 odjeljenja i dvije specijalne čitaonice, Američki kutak i Njemačka čitaonica, te da pored uobičajenog posuđivanja knjiga organiziraju i niz drugih usluga.

Izdvojila je realizaciju projekta “Zimski raspust u biblioteci” od 3. do 31. januara, čiji je cilj da djeca provedu slobodno vrijeme u biblioteci i to na kreativan i zabavan način. Dodala je da će tokom zimskog raspusta biti organizirane brojne interaktivne i edukativne radionice, pričaonice, filmske projekcije, igrokazi te kviz znanja. Programi će biti realizirani u odjeljenjima Hadžići, Dobrinja, Američki kutak, Dječije odjeljenje, Mak, Otoka i Alipašino polje “C”.

Uposlenica “Biblioteke Sarajevo” Amra Mutapčić-Čengić je istakla da je upotrebom novih tehnologija i medija, čitanje i pisanje postalo svakodnevica te da se slobodno može reći da ljudi nikada nisu više čitali nego danas.

“Svakodnevna komunikacija, upotreba pametnih telefona, računara, društvenih mreža, online medija podrazumijeva da po cijeli dan nešto čitamo i pišemo. Dakle, čitanje jeste poprimilo drugačiji oblik koji je u ekspanziji”, naglasila je.

Također se osvrnula i na hiperprodukciju, koja podrazumijeva i hiperprodukciju književnosti.

“Knjiga je današnjem čitatelju dostupnija nego što je to ranije bio slučaj, jer je možete kupiti u samoposluzi ili trafici, a internet svima omogućava prostor za objavljivanje. Uslovno rečeno, možemo reći da je knjiga danas povoljnija nego nekad ranije”, kazala je.

Međutim, naglašava da sve to utiče i na kvalitetu te da broj sati koji provode čitajući kratke tekstove na internetu, čitatelja ne čini iskusnijim. Također smatra da oni ljudi koji su imali kulturu čitanja beletristike nikada nisu bili u većini baš kao što to nisu ni oni koji posjećuju pozorišta ili odlaze na koncerte klasične muzike te da se ne treba očekivati da će se to u nekoj budućnosti ‘omasoviti’.

Mišljenja je da nije ni potrebno brojati ili mjeriti broj čitatelja, već da se treba baviti ljudima koji žele da čitaju te im osigurati naslov koje žele čitati.

“I dalje imamo veliki problem s osnovnim stvarima, djeca na području Kantona Sarajevo imaju veliki problem da dođu do potrebne lektire. Jer kvantitet ne znači nužno i kvalitet”, pojasnila je Mutapčić-Čengić.

Najtraženiji naslovi u Javnoj ustanovi Biblioteke Sarajevo su “Bijeli Tigar” Aravinda Adiga, “Hakawati” Rabih Alameddine, “Žene koje huču u čvorove” Ece Temelkuran, “Spiralne stepenice: kako sam napustila samostan” Karen Armstrong, “Stogodišnjak koji je iskočio kroz prozor i nestao” Jonas Jonasson, “Kad sam bio hodža” Damir Ovčina, “Hiljadu sjajnih sunaca” Khaled Hosseini, “Norveška šuma” Haruki Murakami, “Žena crvene kose” Orhan Pamuk, “Mimarov šegrt” Elif Şafak, “Fatalna srijeda” Nicci French, “Američki derviš” Ayad Akhtar, “To” Stephen King, “Tajna rijeka” Kate Grenville, “Muzej nevinosti” Orhan Pamuk, “40 pravila ljubavi: roman o Rumiju” Elif Şafak te “Knjiga mojih života AU” Aleksandar Hemon.

Klix.ba/Poslovnidnevnik.ba