AMERIČKI predsjednik Donald Trump u nedavnom tvitu sam je sebe prozvao “genijem”. James Fallows za The Atlantis analizira hvale li se istinski inteligentni ljudi svojom pameću,  a u nastavku donosimo najzanimljivije dijelove njegova komentara.

“Cijelog mog života, moje dvije najveće prednosti su moja mentalna stabilnost i to što sam, ono, jako pametan. […] Od JAKO uspješnog poslovnog čovjeka postao sam vrhunska televizijska zvijezda, a zatim predsjednik SAD-a (od prve). Mislim da se za mene ne bi reklo da sam pametan, nego genije”, pohvalio se američki predsjednik u nedavnoj objavi na Twitteru. Fallows ističe kako jako pametni ljudi dijele zajedničke osobine.

Pravi znakovi velike inteligencije

“Svi iznimno inteligentni ljudi dijele neke zajedničke karakteristike. Prvo, oni znaju da su inteligentni jer su cijeli život svjesni da intelektualne izazove mogu riješiti puno efikasnije nego većina ljudi koja ih okružuje.

Kao drugo, nemaju potrebu to govoriti naokolo. Postoji nekoliko poznatih iznimaka, ljudi koji sami sebe hvale na sva usta, poput Muhammada Alija. Ipak, Rogera Federera ili Meryl Streep ne čujemo da se hvale svojim uspjesima.

I treće, pametni ljudi znaju što ne znaju. To je najdosljedniji znak prave inteligencije, jer što netko bolje percipira i procjenjuje, to je svjesniji vlastitih ograničenja.

To znači da su inteligentni ljudi svjesni svojih mana, znaju što su im slabe točke i jasno im je da nikad neće moći znati većinu stvari”.

Dunning-Krugerov efekt

“Postoje mnoge iznimke, poput ljudi koji su iznimno dobri na jednom području i svim silama se neuspješno trude postati uspješni u nečemu drugome. Tako se primjerice Michael Jordan, košarkaška zvijezda, koji se pokušao proslaviti i u bejzbolu, no bez uspjeha.

No, klišej uglavnom vrijedi za sve – najjasniji znak inteligencije ili “genija” je svijest o vlastitim ograničenjima i neznanju.

S druge strane, u psihologiji je poznat takozvani Dunning-Krugerov efekt, prema kojemu ljudi ispodprosječne inteligencije za sebe smatraju da su inteligentniji nego što zaista jesu.

Efekt je dobio naziv prema psiholozima Davidu Dunningu i Justinu Krugeru, koji su ga opisali u svojem članku “Nesposobni i nesvjesni te činjenice”.

Vrlo je vjerojatno da najočitiji primjer tog efekta na svijetu, američki predsjednik, ne zna da taj efekt uopće postoji i nije svjestan njegovih zloslutnih implikacija”, zaključuje  Fallows za The Atlantis.

index/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari