Vlasti na ruskom poluostrvu Jamal organizirat će naredne godine istraživanje o novim vrstama krompira, koje će moći da se uzgajaju u uslovima krajnjeg hladnog sjevera.

Lokalno Ministarstvo za nauku i inovacije istraživanje će sprovesti zajedno sa stručnjacima u jamalskoj stanici za agrarna istraživanja, prenosi Tass.

– U 2018. planiramo aktivniji selektivniji rad u jamalskoj stanici za agrarna istraživanja o krompirima za krajnji sjever – saopćtilo je danas jamalsko Ministarstvo.

Ruska agencija ranije je prenijela da jamalsko-nenecki region podržava naučne eksperimente u uzgajanju povrća, biljaka i drveća otpornih na hladnoću. U ljeto 2016, lokalni stručnjaci počeli su eksperiment na uzgajanju jagoda, ribizli i malina u uslovima krajnjeg sjevera, a taj projekt je donio mnoga radna mjesta za ljude koji žive u selima i doprinio raznovrsnosti hrane u tom regionu.

Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet. Ostali narodni nazivi za krumpir su krompir, krtola, kumpir, krumpijer, kalamper, podzemljica, patata.

Nadzemna stabljika je do prst debela, zeljasta 0,5 m visoka i uglasta. Listovi su nepravilno perasto razdijeljeni s jajolikim listićima. Cvjetovi su (ovisno o sorti krumpira) od bijele do ljubičaste boje, a smješteni su u pašticama na dugim peteljkama. Plod je žućkasto-bijelo-zelenkasta boba.

Hrvatski naziv “krumpir” potječe najvjerojatnije od Švaba, kako su zvali Nijemce koji se su doselili u Hrvatsku za vrijeme Marije Terezije. Većina njemačkih emigranata je bila iz Švapske u današnjoj pokrajini Baden-Württemberg, pa im je to dalo ime. No, veliki dio doseljenika je podrijetlom iz Palačke (Pfalz), regije koja je danas sastavni dio savezne pokrajine Falačko Porajnje. Mnogo useljenika vuklo je korijenje i iz Elzasa, dvojezičnog područja uz Palačku, koje danas pripada Francuskoj.

U cijeloj Njemačkoj se koriste različiti nazivi za krumpire. U Palačkoj se krumpiri zove grumber (Grumbeer) ili grumbirn (Grumbirne), što otprilike znači zemna kruška. U Švapskoj koristi se riječ grombir (Grombiera). Pretpostavlja se da su njemački doseljenici donijeli krumpir sa sobom u Slavoniju, pa ga tako uveli na naša područja.

Krumpir se može pripremati kao hrana na više načina. Tako se može, zavisno od kulinarskog tipa, kuhati, pržiti ili peći.

Kuhani krumpir može se konzumirati na način da se samo nareže i posoli ili se može dalje pripremati kao restani krumpir, pire krumpir ili kao salata.

Prženi krumpir se priprema najčešće kao pomfrit ili kao mladi krumpir narezan na nešto veće kriške, kao čips ili kao spiralni krumpir.

Pečeni krumpir se priprema kao krumpir ispod peke ili kao pečeni krumpir u pećnici narezan na veće kriške ili ploške, bilo da se peče sam ili zajedno sa nekom vrsta mesa.

Kumpir, se zove jedno tursko brzo jelo, koje se sastoji pretežito od krumpira.

Komentari

komentari