Crni blok, kako ih nazivaju, zapravo je taktika uličnih protesta, često nasilnih.
Dok je Hamburg, domaćin samita G20, tonuo u haos, mnogi gledaoci širom svijeta po prvi put su obratili pažnju na demonstrante prekrivenih lica potpuno obučene u crno.
Zovu ih „Crni blok“. Ali to zapravo nije naziv neke grupe već taktike, piše danas njemački Deutsche Welle (DW).
Oni su od glave do pete u crnom, sa maramama preko lica ili fantomkama, kapuljačama ili kapama, često i naočalama za sunce.
Cio svijet je za njih čuo u predvečerje samita G20 nakon sukoba sa policijom, iako ga, prema izvještajima medija, oni nisu izazvali.
Ali su se rado uključili – ka žandarmeriji su letjeli molotovljevi kokteli, kamenice, flaše.
Kako navodi DW, zovu ih Crni blok iako taj naziv nisu sami sebi smislili, štaviše dala im ga je omražena država – tako ih je u jednom procesu još 1981. označilo frankfurtsko Državno tužilaštvo.
U petak uvečer je, prema navodima policije, oko 1.500 njih opustošilo Hamburg, za njima su ostajali spaljeni automobili i razbijeni izlozi.
Taktika uličnih protesta
Kako DW ističe, iako naziv sugeriše da se radi o nekakvoj grupi, Crni blok je zapravo taktika uličnih protesta, često nasilnih. Tako se obično nazivaju demonstranti koji se umiješaju među mirnije nezadovoljnike, a svoj identitet od policijskih kamera skrivaju maskama.
To je prema njemačkom zakonu o okupljanjima zabranjeno i bio je isprva razlog da policija zaustavi protestnu kolonu, navodi DW.
Crni blok je u Hamburgu okupio radikalne levičare, autonomne aktiviste i anarhiste. Iako ih ujedinjuju odjeća, otpor “sistemu” i spremnost na nasilje, ljudi u crnom zapravo zastupaju raznorodne ideologije.
Pored komunista koji se, kako se zna, zalažu za jaku socijalnu državu i preraspodjelu, tu su anarhisti koji bi najradije sasvim ukinuli državu, ocjenjuje DW.
Povezani su i međunarodno. “Uglavnom sam čula da govore italijanski i španski. To su dakle ljudi koje je savršeno baš briga kako će Hamburg izgledati u ponedjeljak”, rekla je jedna žena na ulicama Hamburga za Deutschlandfunk.
Crna odjeća kao spremnost na nasilje
U međuvremenu je odjeća postala i način identifikacije, signal spremnosti na nasilje.
“To je mogućnost da se nastupi militantno, mada ta mogućnost ne mora nužno da se upotrebi”, rekao je o tome Sebastian Hauns, profesor Univerziteta u Bremenu koji istražuje autonomne protestne pokrete.
Kako se navodi, ovakav način bacanja rukavice u lice državi postao je popularan 1980-ih u Zapadnoj Njemačkoj tokom protesta protiv nuklearnih elektrana i prisilnog iseljavanja ljevičarskih skvotova.
Tokom samita G8 u njemačkom gradu Rostocku 2007. godine je Crni blok tokom izgreda povrijedio blizu 400 policajaca.
Služba za zaštitu ustavnog poretka procjenjuje da danas u Njemačkoj ima 28.500 “potencijalnih ljevičarskih ekstremista”.
“Policija je omiljeni neprijatelj autonomnih, ali i autonomni su omiljeni neprijatelj policije”, dodaje Hauns.
Izvor: Agencije
Poslovnidnevnik.ba