Koliko ljubitelja vina postoji još je više mitova o vinu. Svatko ima neku svoju neprovjerenu tvrdnju koje se drži ko pijan plota. Mi vam donosimo neke najveće:

 Čim skuplje, tim bolje

Ovo često je slučaj. No cijene pojedinih vina su pod utjecajem i drugih čimbenika osim kvalitete. Mjesto, podneblje, rezultati na testiranjima, povezanost sa poznatim ličnostima uvelike dižu cijenu vina bez obzira na kvalitetu. S druge strane, manje poznate sorte od manje poznatih proizvođača mogu ponuditi puno veću kvalitetu u odnosu na razvikane sorte i proizvođače.

Velike vinarije mogu proizvest jako dobra vina, ali ne i odlična

Velike vinarije imaju duboke džepove a shodno s tim i najbolje tehnologije i stručnjake na području proizvodnje vina kako bi od običnih sorti uspjeli napraviti masovnu proizvodnju po jednakoj kvaliteti. Neki od njih se ne upuštaju u viši rang proizvodnje zbog dobre zarade na ovim jeftinijim i manje kvalitetnim vinima ali na sreću sve više njih teži što boljoj kvaliteti.

Ozbiljna vina su uvijek začepljena plutom

Netočno. Sve veći broj vinara, a pogotovo iz Australije koja je poznata po vrhunskim vinima stavlja  navojne čepove na boce svojih vina, pa čak i na najskuplje. Često se zna dogoditi da vino propadne zbog lošeg pluta, kod navojnih čepova to nije slučaj, a nema tehničkih razloga da bi vino s navojnim čepom bilo lošije od onog zatvorenog plutenim čepom.

Masivna boca znači da je vino dobro

Velika početnička greška je suditi vino prema ambalaži. Teška masivna boca je svakako znak ulaganja vinarije u ambalažu, ali to ne potvrđuje i samu kvalitetu vina. Obično takve boce označavaju da se radi o zrelim i jakim vinima, koja su za neka nepca dobra, a za neka ne, ali nikako ne znači da je sadržaj bolje kvalitete od vina u običnoj boci.

Slatka vina su samo za početnike, a posebno žene

Neka od najboljih vina na svijetu su slatka, pogledajte npr. ledene berbe, koje se ističu prvenstveno po visokoj cijeni ali i sasvim opravdanoj zbog iznimne kvalitete.

Što dulje stoji to je vino bolje

Najveći mit i pogreška! Da bi vino bilo pogodno za čuvanje prvenstveno mora imati visoke kiseline, a po mogućnosti i alkohole i šećeri. Ali to još nije dovoljan preduvjet nego moraju vrhunski enolozi odrediti da je baš ta berba određene sorte (naječešće merloti i saberneti) pogodna za čuvanje. Obično se određena francuska vina mogu čuvati zbog specifične klime. Kod nas se eventualno neke graševine s visokim postotkom alkohola, ali to je prilično diskutabilno. Vino je najbolje popiti u roku godinu dana. Stoga ako na policama držite vina starija od 5 godina velika je vjerojatnost da ste ih uništili i da su se pokvarila. Prvi razlog je skladištenje, a drugi izbor sorte i berbe.

Poanta je da u vinu treba uživati i to čim prije jer šteta bi ga bilo baciti zato jer se pokvarilo.

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari