Minsitrica Edita Đapo iskreno je govorila o poziciji žena u politici u Bosni i Hercegovini:
„Danas je teško biti na političkoj sceni, bez obzira da li ste žena ili muškarac, jer je politička scena dosta turbulentna, međutim mislim da se rad žene više preispituje, jer mi smo jedno tradicionalno i patrijarhalno društvo i smatramo da ženi nije mjesto u politici i javnom prostoru, nego više u kući i porodici. Nekada u šali kažem da jeste teško biti žena u politici, jer se od vas očekuje da izgledate kao dama, da se ponašate kao dama, a nerijetko ste na sastancima gdje vaš sugovornik povisi glas pa morate na vrlo elegantan način da to sanirate, a s druge strane žene i moraju raditi dva puta više nego muškarci, uz taj dobar izgled morate raditi kao mazga da bi se valorizirao i primijetio taj vaš rad.“Na pitanje urednicen Sanele Prašović Gadžo kako nevesti muškarce da pomognu ženama da dođu na veće pozicije, Edita Đapo je kazala:
„Ljudi sa kojima ja kontaktiram vrlo rado pomažu ženama i mene su upravo muškarci predložili na sve ove funkcije koje obavljam. Kada govorimo o Savezu za bolju budućnost, ponosna sam jer 64% članstva su žene i žene se zaista nalaze u svim tim organima odlučivanja. Ja jesam predsjednica žena i mogu reći da je položaj žene u Savezu za bolju budućnost dosta dobar, mi promovišemo tu politiku ravnopravnost i orijentisani smo na to da dajemo jednake šanse svima pa i ženama, što se vidi kroz politička imenovanja ministara, i sada kada participiramo u vlasti imamo veliki broj žena koji pokrivaju vrlo značajne resore. SBB jeste opredjeljen za ravnopravnost, ali sada je na nama ženama da pokažemo i dokažemo da smo to zaslužile. Mislim da se žene političarke prvo trebaju boriti za glas i povjerenje žena, jer kada analizirate postizborne rezultate vidite da žene nisu glasale za žene. Žene glasajte za žene, dajte povjerenje ženama da one u politici postanu vidljive i sveprisutnije, jer ko će se bolje boriti za određena pitanja, kao što je stanje porodilja i bolje obrazovanje i vaspitanje naše djece, nego žene, koje to svakodnevno rade. Sigurna sam da kada se žene nađu u institucijama odlučivanja da one puno bolje donose i racionalnije i efikasnije odluke nego muškarci.“

U emisiji Interview20 Edita Đapo je najavila projekte koje ministarstvo podupire, te posebno naglasila inicijativu za povećanje procenta zaštićenih područja na području FBiH, koje sada iznosi samo 3 procenta „Od kada sam ja uzela ovaj resor u saradnji sa UNDP-om radili smo na tome da dođe do povećanja tog procenta zaštićenih područja. Napravili smo nedavno jedan projekat, Federacija BiH i Republika Srpska, kako bi se u Bosni i Hercegovini povećao procenat zaštićenih područja. Sada će se ići sa pilot projektima, ali za nekih 3 godine očekujemo i trebao bi se povećati taj procenat. Kada gvovorimo o zaštićenim područjima, naravno da treba taj procenat povećati, ali isto tako je važno da se osposobi, iako imamo dosta dobar menadžment koji vodi određena zaštićena područja, poput direktorice koja vodi Vjetrenicu ili direktora Javne ustanove za zaštićena područja u Kantonu Sarajevo, potom Blidinje, Hutovo blato i slično, jako je važan i taj menadžment koji upravlja tim zaštićenim područjima. Ministarstvo kroz određene transfere za okoliš podržava zaštićena područja i mi dajemo transfere na način da moraju aplicirati sa određenim projektima. Cilj ove godine je bio pospješiti i omogućiti izgradnju određenih staza ili poboljšanje turističke ponude, kako bi se turisti, domaći ili strani što više zadržavali na tim zaštićenim područjima, izgradnja turističkih kapaciteta, ali i očuvanje prirode.“

Nacrt zakona o zaštiti okoliša i što on regulira, također je bila jedna od tema emisije Interview20:
„Nacrt zakona o zaštiti okoliša je dugo stajao u parlamentarnoj proceduri, odnosno u Domu naroda. Kada sam preuzela ovu funkciju insistirala sam da taj zakon i zakon o Fondu za zaštitu okoliša prođu to prvo čitanje, kako bismo mi u ministartsvu mogli da još jednom pokrenemo javnu raspravu i ubacimo sve te komentare koje smo dobili na prethodnim javnim raspravama. Ono što će se poboljšati zakonom o zaštiti prirode jeste to da će se doći do poboljšanja procedura izdavanja okolinske dozvole na način da ćemo uskladiti izdavanje tih okolinskih dozvola. Sada je investitoru potrebno samo za okolinsku dozvolu minimalno 120 dana, ukoliko ima sve studije, a da bi počeo raditi potrebno mu je 5 drugih dozvola, što znači da mu je potrebno godinu ili dvije da bi pokrenuo određeni projekat. Ovim zakonom će doći do olakšanja tih procedura, doći će i do upotpunjavanja, odnosno usklađivanja zakona sa evropskim direktivama i tako će zakon doći na nekih 90% usklađenosti sa evropskim direktivama sa sadašnjih 40. Ono što je jako važno što će se unaprijediti ovim zakonom jeste učešće javnosti prilikom projekata koji se grade, biće više uključena, kako stručna javnost tako i lokalna zajednica u tome da će imati veću moć odlučivanja prilikom određenih projekata.“

O tome zašto ArcelorMittal Zenica već godinu dana radi bez okolinske dozvole i kako će se riješiti taj problem, ministrica Edita Đapo je otvoreno govorila:
„Okolinska dozvola se izdaje na period od  5 godina, ArcelorMittal ostao jje bez svih okolinksih dozvola onda kada sam ja preuzela ovu funkciju. Potom smo pokrenuli porces da izdamo integralnu,  odnosno jednu okolinsku dozvolu za sve sisteme u ArcelorMittalu. O tom problemu se govori dugo godina, to je industrija iz prehodnog sistema. Mi shvatamo da je investitoru dosta teško, ali ja kao ministar želim da se prvenstveno zaštiti zdravlje i interesi građana te lokalne zajednice. Napravili smo jednu radnu stručnu grupu u kojoj se nalaze predstavnici ministarstava, predstavnici općine Zenica, predstavnici nevladinog sektora i investitora. Svi su uključeni u taj proces da se nađe najbolje rješenje. Sa pregovorima će se završiti do polovine novembra, a onda nama treba oko mjesec dana za izdavanje dozvole, ukoliko je sve dogovoreno i ispoštovano.“

Na upit urednice Sanele Prašović Gadžo koji je značaj novog zakona koji regulira turizam na području Fedracije, Edita Đapo je kazala:
„Prethodno smo imali dva zakona, Zakon o turističkoj djelatnosti  i Zakon o djelovanju turističkih zajednica. Zakon o turističkim zajednicama proglašen je neustavnim 2014. godine, Parlament je imao obavezu da u roku od 6 mjeseci donese taj zakon, međutim kada sam preuzela ministarstvo 2015. nije bilo tog zakona i moj prvi stav je bio da osnujem komisiju u ministarstvu koja će se baviti samo izradom tog zakona. Tada smo vidjeli da bi ta dva zakona mogli spojiti u jedan zakon, koji se naziva Zakon o turizmu, što smo upravo uradili. Vlada je prihvatila i otišlo je kao prijedlog u Parlament. Sada će se turističke zajednice registrovati kao privredni subjekti i svaki nivo vlasti će odgovarati za svoju turističku zajednicu. Prije je to bilo kao udruženje građana i ministar nije imao nikakvu  funkciju nadzora tih sredstava, gdje su ona išla i nismo mogli vidjeti da li se taj novac upotrebljava strateški. Sada radimo i na zakonu o boravišnoj taksi i zakonu o ugostiteljstvu, gdje će doći do poboljšanja hotela i kategorizacije.“

Na samom kraju emisije Interviev20 ministrica Edita Đapo istakla je i značaj međuentitetske saradnje:
„Problemi okoliša nemaju granica, ne možete jednu rijeku na gornjem dijelu zagađivati, a na donjem čistiti. Okolišni problemi i isto tako turizam, ne da nema granica, turizam čak i razbija te granice, on donosi nove kulture, a isto tako i vi turiste upoznajete sa svojim kulturama, te granice se brišu. Od kada sam preuzela ovaj resor imala sam nekoliko sastanaka sa ministricom Srebrenkom Golić i sa ministrom Gluhakovićem u Republici Srpskoj u pogledu razvoja turizma i razvoja okoliša i upravo radimo na tome, na harmonizaciji zakona, na tome da imamo ista rješenja u RS-u i BiH, kako bi Bosna i Hercegovina postala jednim prostorom.“

Kompletan INTERVIEW 20 pogledajte ovdje ispod: