Prema podacima nevladinog sektora, u prošloj godini 80.000 ljudi napustilo je BiH, a državu o tome nije briga.
Prema podacima nevladinog sektora, u prošloj godini blizu 80.000 ljudi napustilo je BiH. Glavni razlog je nezaposlenost, i situacija u kojoj ne vide perspektivu. Država nema strategiju kako da zaustavi odlazak ljudi, pa sa kartom u jednom pravcu sve više odlaze mladi.
Aida i Neira broje posljednje dane u Sarajevu. U zemlji u kojoj su rođene, kažu, nema perspektive, pa su zaposlenje potražile i dobile u Njemačkoj. Aidi nije važno što će napustiti posao na Univerzitetsko-kliničkom centru, Neira je ionako nezaposlena.
“Ja već imam sina koji ima sedamnaest godina, za kojeg ne vidim nikakvu privilegiju u daljem životu. Bez obzira na školovanje, na to koliko je on uspješan. Ovdje se boduju isključivo oni koji imaju dobru zaleđinu. I to je ono što je mene ponukalo da im probam pružiti makar neku šansu za nešto bolje”, rekla je Aida Kreštalica, medicinska sestra.
„Ja ne tražim ništa posebno. Bilo kakav posao, ne biram. Pa nisam bila u situaciji ni to. Rekla sam, čistit ću Ferhadiju, mene to nije sramota. Da mi pošteno neko plati, radit ću 15 sati dnevno, ni to nije problem, a ne da radim 15 sati i da mi neko kaže – ne znam hoću li ti dati platu”, navodi Neira Gegaj, medicinska sestra.
Posrednici između bosanskohercegovačke radne snage i zdravstvenih ustanova u Njemačkoj svakodnevno prime mnoštvo zahtjeva.
“Dosta kandidata koji imaju stalni radni odnos ovdje, žele da napuste iz razloga što imaju familije, i perspektivu za svoju djecu vide u inostranstvu, a ne ovdje”, kazala je Zinaida Kadić, posrednica u zapošljavanju.
Veliki broj želi napustiti BiH
Službeni podaci o odlascima iz BiH ne postoje, a prema istraživanju Instituta za razvoj mladih “Kult”, od rata do danas je 150.000 građana u dobi između 15 i 30 godina napustilo zemlju. Riječ je o mladima koji nisu politički aktivni, s visokom i srednjom stručnom spremom. Četiri od pet mladih bi otišlo, kad bi imali priliku.
Kriv je sistem, odlučni su u Institutu za razvoj mladih Kult. Podsjećaju da entitet Federacija i Brčko Distrikt nemaju ni strateške dokumente za mlade, da država ne prati tokove Evropske unije, da tržište rada i ono što nudi obrazovni sistem nisu usklađeni.
„Evo i za vrijeme lokalnih izbora, i mladi ljudi na lokalu, i političari na lokalu, trebali bi se zapitati koliko je mladih ljudi iz njihovih pojedinačnih gradova otišlo, koliko ih je spremno otići i zašto odlaze. I nije upitanju zadržavanje mladih ljudi u BiH po svaku cijenu, nego stvaranje ambijenta u kojem mladi žele ostati i napraviti ambijent bolji za vlastiti život i budućnost ove zemlje”, rekla je Katarina Vučković, Institut za razvoj mladih Kult.
Na državnom nivou ne postoji nijedna institucija kojoj su u fokusu mladi ili pitanje odlaska. Svi pokušaji da u nekom od ministarstava nađemo sagovornika, završili su odgovorom – nije u našoj nadležnosti.
izvor/Al Jazeera/