U otvorenom i opuštenom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na samom početku posebnog 150. izdanja emisije Interview20 Segmedina Srna Bajramović govorila je o tome zašto je preko noći napustila fantastičnu televizijsku karijeru i prešla u svijet politike:

„Javnosti je vjerovatno to bilo iznenađenje, no meni samoj je predstavljalo jednu vrstu izazova da novim direktnim pristupom pokušam mijenjati stvari oko sebe. To je jednostavno bilo pitanje trenutka, naprosto je to koincidiralo možda sa nekom situacijom unutar Javnog radio-televizijskog servira možda i nekom vrstom mog nezadovoljstva, naprosto u jednom trenutku možda osjetite i neku vrstu zasićenja i imate potrebu promijeniti nešto, ja sam napravila baš radikalan potez u tom smislu, a niko vjerovatno nije ni očekivao, da mi je neko prije 10, 15 godina rekao da ću danas raditi ovo što radim ne bih mu vjerovala i sad kad prođem pored zgrade Radio-televizijskog doma ne mogu reći da mi nedostaje cijela ta priča iako sam skoro 20 godina provela radeći različite projekte i možda upravo zahvaljujući tome u ovom trenutku nemam za čim da žalim.”

Segmedina Srna Bajramović govorila je o kultnoj emisiji “Rat Art” koju je vodila, a koja je nastala u toku ratnih dešavanja:

“Rat Art to su moji ozbiljniji televizijski počeci 1993. ratna godina kada sam počela raditi kao voditeljica sada slobodno možemo reći kultne emisije Rat Art. Rat Art je mene u mnogome izgradio, dakle izgradio definitivno moj odnos prema poslu koji sam zadržala evo sve do danas u cijelom ono ludilo ti nešto stvaraš, smiješiš se i opet ljudima šalješ dobre vibracije, zato danas ne prihvatam da trebaju silni novci za neke glamurozne scenografije, to je bio jedan sjajan tim ljudi, ja sam imala sreću da sam zapravo na samim počecima svoje ozbiljne televizijske karijere radila sa sjajnim timom ljudi jer bez tima nema ništa. Jako dobro se sjećam svih savjeta Senada Zaimovića, tvorca Rat Arta tada urednika, a danas direktora jedne marketinške agencije, sjećam se kako me je učio da šarmiram kameru to je meni onako izgledalo poprilično šašavo kad sam došla ili provjeravao mogu li zapamtiti karticu teksta kao kad to možeš onda sve ide lakše.

Naprosto, Rat Art je bio jedno veliko čudo, čudo bosanskog otpora.”

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo da li je bilo predrasuda kada je krenula u politiku, Segmedina Srna Bajramović je iskreno

odgovorila:

„Vjerovatno jeste, pitanje je koliko su ljudi bili iskreni u komunikaciji sa mnom, nekako je sve bilo prebrzo, od juna kada sam prihvatila kandidaturu do oktobra kada su bili izbori na kojima sam ubjedljivo bila prva na svojoj listi, nije prošlo mnogo vremena pa su onda koji su možda bili skeptici onda to više nisu bili, odnosno čekali su da vide šta ću uraditi tokom tog mandata, koji su mi građani povjerili. Vjerovatno da postoje predrasude uzimajući u obzir cjelokupan politički ambijent, u tom smislu nisam imala neko loše lično političko iskustvo i mislim da to zavisi od individualnog pristupa. Obično s podsmijehom gledaju kad kažete da ste servis građana, kao koga to još zanima, a to je tragično da se danas u parlamentima svaka predanost u poslu u određenom momentu gleda s blagim prezirom, jer ne moraš ništa raditi, a primat ćeš platu.“

Segmedina Srna Bajramović govorila je o inicijativama koje je pokrenula kroz zastupnički mandat i na koje je posebno ponosna:

„Svaki put kad se nešto privede kraju, kad Skupština glasa jednoglasno o nečemu ja to doživljavam kao neku zajedničku inicijativu  ili kao zajednički rezultat.  Ja sam pokrenula inicijativu za izmjenu Ustava Kantona Sarajevo, onda je Vlada predložila amandmane Skupštini i te amandmane je skupština usvojila jednoglasno i u praksi sarajevski Kanton je postao prvo kanton koji je implementirao presudu Sejdić-Finci,, tako da mi danas pored predsjedavajućeg  i dva dopredsjedavajuća iz reda konstitutivnog naroda  i trećeg dopredsjedavajućeg koji predstavlja ostale, imamo svoj klub, i to je nešto na što sam ponosna. U prošlom mandatu do mene je došla jedna roditeljska inicijativa, sa završenim projektom o strašnom stanju u vrtiću u Starom Gradu i ja sam izložila tu inicjativu ne očekujući ništa, jer mi je tadašnji ministar obrazovanja kazao kako nema sredstava, ja sam rekla da moram ići sa ovom inicijativom i onda se javi ministar iz potpuno drugog resora, koji kaže da će to uraditi i problem za 80 djece bude riješen. Mislim da je jako važno insistirati na nekim stvarima.“

Segmedina Srna Bajramović prokomentarisala je izjavu Milorad Dodika koji je rekao da je zahvalan Bakiru Izetbegoviću što mu je omogućio način na koji će Republika Srpska dati svoj doprinos u mehanizmu kordinacije, te je odgovorila na pitanje urednice da li ćemo se mi uspjeti iskordinirati sa takvim mehanizmom kordinacije kako bismo mogli usvajati bitne odluke za europski put:

“Danas imamo prihvaćenu aplikaciju koja nam se spinuje kao uspjeh, a koja je zapravo rezultirala anti državni i anti europski mehanizam kordinacije s kojim teško da ćemo ikada ući u Europu, javnost mora znati da su neke zemlje iz okruženja još davne  2005. godine dobile saglanost i upitnik, a da se danas nisu pomakle sa mjesta na europskom putu. Također, mislim da ono što želim da poručim jeste da te europske reforme prije svega trebaju nama samima i da se nadam da će vlast konačno shvatiti da je upravo europski put tačka spajanja pozicije i opozicije, a ne njihov ekskluzivni prostor koji je po njihovom vladavinom postao prostor trulih kompromisa i zapravo destrukcije svih procesa saradnje i sa opozicijom i sa nevladinim sektorom i sa akademskom zajednicom. Isto tako, javnost mora znati da su u zemljama okruženja ključni pregovarači bili ljudi iz opozicije što dovoljno govori koliko su te zemlje razumjevale suštinu samog procesa za razliku od naših vladajućih stranaka.”

Na upit urednice Sanele Prašović Gadžo šta se događa kada je u pitanju Prijedlog zakona o vantjelesnoj oplodnji, Segmedina Srna Bajramović je

odgovorila:

“Mislim da nije normlano da u 21. vijeku živimo u državi koja ima takve probleme i političku razijedinjenost kada je u pitanju usvajanje zakona o vještačkoj oplodnji, mi smo nekoliko puta imali situaciju da naš prijelodg zakona bude srušen bez adekvatnog obraloženja, ali tim činom ruši se i nada mnogim ljudima, ono što ću ja poručiti jeste da mi nećemo prestati predlagati taj zakon dok god se on ne usvoji, jer je to jedna od tačaka koje bi nas prirodno trebale spajati.”

Da li je dovoljno žena u politici, bila je također jedna od tema emisije Interview20:

„U jednom trenutku se učinilo da je sve više žena na sceni, ali činjenica je da ih je jako malo izabranih u zakonodavne organe, a o vladama da i ne govorim. Mislim da će se malo šta postići sve dok principi ravnopravnosti spolova pored ovog zakonskog okvira koji imamo ne uđu u mentalni čip svakog ovdašnjeg čovjeka. Taj proces očigledno u društvu kojem živimo sa svim retrogradnim, koruptivnim i problematičnim sociokompleksima ide jako sporo i potreban je doslovce osvješćujući, misionarski rad. Mislim da je i na strankama odgovornost da potaknu i podrže žene da se politički angažuju u stranci, a ne da u stranci budu logistika kolokvijalno rečeno, potom percipitirajući stereotipe o ženama koje peku kolače i bave se humanitarnim radom i opet se vraćamo na indvidualni pristup, ja ne prihvatam da u politici postoje podjele na ženske i muške teme i zato mi između ostalog neće biti jasne i nikada prihvatljive pojedine izjave oređenih političara tačnije načelnika o nekim ženskim frustracijama koje izgleda samo oni vide.“

 

TIM System Media House

Komentari

komentari