„Izračunali smo da smo u ovoj godini implementirali preko 600 projekata iz domena pomoći sportu, kulturi, obrazovanju i humanitarnim aktivnostima. Mi smo izdvojili one koji su nama na neki način među značajnijim i htjeli smo obilježavajući takve projekte obilježiti i Dan BH Telecoma. Bili smo u Roditeljskoj kući, vi znate koji je značaj Roditeljske kuće, bili smo na Olimpijskom bazenu, gdje djeca sa invaliditetom vježbaju plivanje, radili smo sa Gorskom službom spašavanja koji također rade human posao, naše ekipe u Zenici radile su na pošumljavanju i time pokazali jedan od projekata gdje radimo na podizanju ekološke svijesti unutar BH Telecoma i vani i još niz aktivnosti, koje su manje promovisane u medijima u odnosu na one projekte koji se tiču podrške sportu, kulturi itd. Na kraju smo to zaokružili 5. septembra na Dan BH Telecoma press konferencijom, gdje smo na neki način sve to objedinili kroz jedan promotivni spot ili dio toga kroz šta smo htjeli da pokazatio šta je to društvena odgovornost BH Telecoma i koliki je značaj BH Telecoma kada je u pitanju priča o društvenoj odgovornosti u BiH.“

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo da li nastavljaju dobre priče, Mirsad Zaimović je dogovorio:
„Naravno, prošle smo godine implementirali nešto više od 700 projekata, već do kraja augusta implemenirali smo preko 600 njih. U projekte smo uložili 4,5 miliona KM, ove godine već 4 miliona KM, što znači da ćemo ići naprijed i nastaviti takve priče, koje će biti još značajnije i još intenzivnije sa strane BH Telecoma.“

Na upit urednice da prokomentira koliko znači kada kažu da BH Telecom dođe kao ministarstvo kulture ili ministarstvo sporta:
„ Znači nam mnogo. Možda meni koji voli sport, kulturu, sve ono što je BH Telecom i ranije radio kada nisam bio na ovoj poziciji, znači meni kao pojedincu, možda jesam subjektivan, međutim sigurno je da društvo to prepoznaje i korisnici u konačnici to prepoznaju, vjerovatno je to jedan od razloga zašto nam daju povjerenje i zašto svaki dan imamo veći broj korisnika.“

O tome da je Vlada Federacije  zacrtala da dobit bude 70 miliona KM u ovoj godini, Zaimović je komentirao:
„Sve one  planove koje mi predlažemo na njih daje saglasnost Vlada preko Skupštine odnosno osnivač, tako funkcionišu privredni subjekti. Mi smo i za prošlu godinu na neki način imali zadatak da ostvarimo dobit od 70 miliona KM, ta dobit je bila oko 90 miliona KM, napravili smo 20 miliona više, vlasnicima tj. državi donijeli 18 miliona više, 2 miliona više ovim malim dioničarima kroz ovakve rezultate. Isti plan je i za ovu godinu i on će sigurno biti premašen. Kada su u pitanju ovi trendovi iz prve polovine godine mogli bismo kazati da nije bilo mjera Regulatorne agencije za komunikacije dobit bi sigurno bila i veća nego prošle godine. Sa ovim mjerama RAK-a bićemo malo oprezniji sa prognozom, ali naš rezultat će biti veći od zadatka koji smo dobili.“

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo šta je sa privatizacijom BH Telecoma, Mirsad Zaimović je kazao:
„ Mi smo pripremili podatak da je BH Telecom, a to su činjenice od 2006. godine, kada je prvi put započeta priča o privatizaciji BH Telecoma, da je BH Telecom po osnovu dividende poreza na dobit, da je po osnovu doprinosa i ostalih poreza, po osnovu ulaganja u društvenu odgovornost vratio državi oko 2 milijarde KM u periodu 2006. – 2014., kada je prema kriterijima koje smo koristili, vrijednost BH Telecoma pala za nekih 500 miliona KM i to je jednostavno bio argument koji je neoboriv. I u vrijeme kada je padala vrijednost BH Telecoma, kada su padali rezultati zbog objektivnih ili subjektivnih razloga BH Telecom je donio državi 2 milijarde KM, ni tada nismo mogli dobiti 2 milijarde za BH Telecom, a BH Telecom je za razliku od drugog bh. eniteta ostao u vlasništvu države. Vratili smo te iznose vlasniku, vratili smo državi i zadržali BH Telecom u vlasništvu države. U 2015. godini uz sve ove argumente povećali smo i dobit, povećali smo i EBITU  i na bazi EBITE utvrdili da smo povećali vrijednost BH Telecoma. To su neoborivi argumenti da bi bila šteta da je 2006. godine bio privatiziran  BH Telecom. Ono što ja volim kazati zaspolenicima da budućnost BH Telecoma u smislu vlasništva zavisi od njih, zavisi od nas, ako mi zadržimo BH Telecom uspješnim, a zadržat ćemo ga, ako budemo svi mislili na potrebe korisnika, da budemo najbrži, da budemo najbolji, da dajemo najkvalitetnije usluge, da se potrudimo oko svakog korisnika jer on je taj koji nas održava u ovoj poziciji, tada neće niko ni pominjati privatizaciju BH Telecoma. Danas se sve manje priča o privatizaciji BH Telecoma.“

U emisiji Interview 20 Mirsad Zaimović rekao je nešto više o 4G mreži:
„Ja sam prestao davati prognoze kad se može raditi, zaista od nas ne zavisi, mi smo spremni u potpunosti, već su dva dobavljača istestirana kada je oprema u pitanju, i kod trećeg dobavljača se testira, izdvojena su investicijska sredstva i stoje dugo vremena kao takva na računima BH Telecoma i mi čekamo dozvolu, odnosno kad ćemo dobiti frekvenciju. Razlog je digitalizacija, međutim mi smo razmatrali i to pitanje i aktualizirali smo ovaj problem sa novim ministrom Ismirom Juskom. On će unijeti potrebnu energiju i ubrzati ovaj proces, kako bi korisnici dobili kvalitetniju uslugu i kako bi se nama omogućilo da pružamo nove i kvalitetnije usluge kroz implementaciju 4g mreže.“

Jedna od tema bila je i postavljanje kablovskih mreža na stubove Elektroprivrede:

„Razgovarali smo sa generalnim direktorom Elektroprivrede i sa bivšim izvršnim direktorom za distribuciju i kazali su nam tražeći rješenja za taj problem, jer oni koji kače tu mrežu na stubove ne plaćaju, čini mi se od strane Elektroprivrede zabilježeno je 24 hiljade stubova koji su u njihovom vlasništvu bez dozvole, bez ikakvog plaćanja. Podaci koje je iznijela Asocijacija kablovskih operatera govori i o 40 hiljada takvih stubova. To nanosi ogromnu štetu državi. Elektroprivreda se na ovaj način lišila 20 miliona KM prihoda zbog činjenice da ne naplaćuju svoje korištenje i korištenje svojih stubova.“
Na konstataciju urednice Sanele Prašović Gadžo zašto ne naplaćuju ako je već to na njihovoj mreži, Zaimović je odgovorio:
„To je pitanje koje mi konstantno postavljamo i njihov otprilike odgovor je da su oni tražeći pravna rješenja prijavili odnosno podnijeli krivične prijave protiv NN osoba sudovima u BiH. A zašto NN osoba? To sam ih i ja pitao oni kažu da formalno pravno oni to ne mogu znati, jer ne piše na kablovima čija je to oprema. Jedan naš monter u Bihaću sa legalnog stuba Telecoma odsjekao kabal koji su postavili bez ikakve dozvole, pitanja jedan od alternativnih operatera on je prijavljen u policiju i policija ga je kaznila sa 500 konvertibilnih maraka zbog ugrožavanja tuđe imovine, apsurdno je i teško je shvatiti ljudima kako to da mi kao državna firma imamo vlasnika državu, žalimo se na uslove poslovanja odnosno kako nam država sa druge strane ne omogućava ravnopravan tretman u odnosu na ostale. Kod nekih država pa i u okruženju koje su zadržale svoje operatere u svom vlasništvu postavili su stvari tako da su se čak protekcionistički postavili spram konkurencije iz jednostavnog razloga da svaki milion koji izgubi BH Telecom odnosno izgubimo mi u prihodu, ne izgube ga zaposlenici BH Telecoma, izgubi ga budžet Federacije.“

Interview20 pogledajte ispod

Tim media sistem