U otvorenom i direktnom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na samom početku emisije premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković govorio je o radu Turističke zajednice i zašto niko od drugih institucija nije reagovao kada je u pitanju ovaj problem:
„Problemi su mnogo dublji od samo te površine u kojoj mi nismo zadovoljni ni na način kako se prikuplja, pogotovo nismo zadovoljni načinom na koji se troše ova sredstva, kapaciteti su iskorišteni oko10 %. Trenutno to ubire Udruženje građana koje je registrovano u registar Federalnog ministarstva turizma, koji od 2015. godine presudom Ustavnog suda, taj registar ne postoji, jer je stavljen van snage Zakon koji je regulisao njegovo postojanje.

Dakle, Turistička zajednica Kantona Sarajevo registrovana je kao Udruženje građana, koji trenutno ubire parafiskalni namet propisan zakonom o raspodjel javnih prihoda. Jasno se kaže da to mogu ubirati Federacija, kanton, gradovi, općine, dakle nemoguće je da to ubire Udruženje građana, pogotov ne ono koje trenutno ne postoji. Mislim da ljudi uopšte nisu svjesni težine tog problema.

Ovo nije problem samo funkiconisanja turističke zajednice Kantona Sarajevo nego problem funkiconisanja turizma u Federaciji, jer akti kojima se propisuju boriavišna taksa još su na snazi, a akti koji propisuju kome se uplaćuje više nisu na snazi. Imamo taj jedan međuprostor koji ni meni na početku nije izgledao ovako ozbiljno, mislio sam da je samo problem u funkciji menadžmenta Turističke zajednice, ali on je puno dublji i mislim da su nakon sastanka svjesni i federalni premijer, posebno resorna ministrica Edita Đapo da je to problem koji se hitro mora rješavati.

U Kantonu Sarajevo biće riješen početkom septembra, formiramo novu legalnu turističku zajednicu, dobit će račun na koji se ta boravišna taksa uplaćuje i nastavljamo normalno funkcionisanje. Ljudi su bili u pravu kada su me kritikovali na početku da  nemam pravo da se miješam u njihov rad, apsolutno su u pravu.

Griješio sam u startu jer sam htio da uvedem prinudnu upravu, jer smo htjeli preuzeti Turističku zajednicu, to bi bila greška, jer ta Turistička zajednica sa ovim sistemom kantonalnim nema dodirnih tačaka. Da li će dalje postojati i kako će se finansirati vjerovatno će naći neki drugi način, na ove parafiskalne namete državne više ne mogu računati.

Gospodin predsjednik Turističke zajednice, direktor je kantonalne turističke zajednice, a predsjednik federalne turističke zajednice, čovjek obavlja dvije funkcije u isto vrijeme i to je interesantna pojava.

Ovo je jedna priča u kojoj ja pokušavam da bježim od politike i činjenica je da je istovremeno taj čovjek također predsjednik kantonalnog odbora jedne partije u Kantonu Sarajevo.“
Premijer Elmedin Konaković otvoreno upućuje izvinjenje građanima Kantona Sarajevo zbog ponašanja nekih članova SDA:
„Mi svojim radom pokazujemo kakav odnos imamo prema nekim članovima SDA. Nekad mi dođe da se zbog nekih ljudi koji su članovi Stranke demokratske akcije, a obnašali su funkcije odgovorne i u Kantonu Sarajevo na višim nivoima vlasti izvinim građanima Kantona Sarajevo, nekad me sramota što pojedinci pripadaju istoj političkoj partiji kojoj pripadam ja.

Sjećam se takve priče na početku mandata u Zavodu zdravstvenog osiguranja kada su me optuživali da hoću da preuzmem Zavod, da nekoga privatno tamo postavim, identična matrica ljudi koji gube komoditet, koji su navikli da zloupotrebljavaju poziciju, da uzimaju državni novac, da ga troše kako oni hoće i kada to napadnete otpali su strašni i naravno da stižu takve kvalifikacije. Jaka Federacija je interese svih kantona, ja personalno mislim da su kantoni višak u Dejtonskom uređenju naše zemlje, da to treba biti jednostavnije uređenje Federacije. Puno bismo para uštedili, kantoni, kantonalni premijeri, naše sekretarice, vozači, ministri, mi smo višak, ali smo nažalost dio tog sistema i mi smo ljudi koji odgvovorno rade svoj posao. To je naša podijeljena ustavna nadležnost Federacije i kantona i mi ćemo sve što nam pripada uzeti, ne damo svoju marku nikome, a posebno ne privatnicima koji su bogati ljudi. Moj status u Stranci demokratske akcije je uvijek pomalo bio buntovnički. Ja sam i u prošlom mandatu kao zastipnik djelovao onako kako nam se čini da je ispravno, a ne onako kako bi nam eventualno neko od šefova naložio. Ljudi su to prepoznali i moja je stranka kao čovjeku s takvim stavovima ukazala povjerenje da vodim Vladu Kantona Sarajevo. Ja ovdje nisam sjeo sam, delegirala me SDA. 95% ljudi i članova pripadnika SDA su normalni, pošteni ljudi, a bilo je zaista jedan procenat onih, posebno koji su imali odgovorne funkcije u nekom vremenu kadrovskih politika u kojima je osam godina. I sada nailazimo na ljude iz SDA koji ne rade dovoljno ozbiljno svoj dio posla. Ova Skupština najbolje zna kako se mi prema njima odnosimo. Mi smo raspakovali i pokazali sve direktore i njihove plate u Kantonu Sarajevo od kojih je 50% i više njih došlo iz redova SDA. Nije moj kolega kojeg ja uvažavam onaj koji vodi ozbiljnu instituciju i treba da nam pravi prihod, a on iz profita plati sebi platu 10 000 KM, tri i pol premijerove plate ili 4 ministarske plate, dok je penzija 360 KM. To nisu ljudi koje mogu smatrati svojim partijskim kolegama. Oni samo zloupotrebljavaju svoju funkciju.“
Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo šta Kanton Sarajevo mora imati, a trenutno nema, premijer Konaković je kazao:
„Kanton Sarajevo ima jedan najveći problem u funkcionisanju cijelog ovog našeg sistema, to je svijest ljudi koji rade u Kantonu, svih 11 hiljada budžetskih korisnika, mi koji vodimo procese, ministri, naši pomoćnici, kad bi 8 sati svog radnog vremena barem pola radnog vremena bili posvećeni onoliko koliko treba da ga dobro i kvalitetno rade, kad bi naši menadžeri bili kreativni, kad bi nudili ideje, kad bi ta svijest bila razvijena. To se ogleda možda u jednom primjeru, u Toplanama imamo, čini mi se oko 80 miliona KM dugovanja građana prema toj državnoj kompaniji, pitanje moje direktoru je šta bi on uradio da je to njegova firma i da mu ljudi duguju 80 miliona KM, ja garantujem da bi ljudima ulazili u kuće i iznosili stvari da bi naplatili svoj novac, tako se ne odnose prema državnom novcu, prema državnom poslu. Naravno, veliki je broj onih koji to rade pošteno, ali to ipak moraju raditi svi. To bi trebao imati Kanton Sarajevo, svijest ljudi koji su plaćeni državnim novcem da rade posao kao da je firma njihova.“

Kada se može očekivati kraj redukciji vode, bila je također jedna od tema emisije Interview20:
„Ljudi su s pravom ljuti na taj kompletan sistem. Kanton Sarajevo od 2000. godine do ove Vlade nije zamijenio šaraf na vodovodnoj mreži na toj infrastrukturi. U Kantonu Sarajevo se zahvati 7 miliona kubika vode mjesečno, a naplati se maksimalno 2.100.000 kubika, gubici su preko 70 % , što na mreži, što na neleglnim potrošačima i mi smo svaki od tih problema počeli rješavati. Niko do sada nije govorio o nelegalnim potrošačima, nije zakopao ni metar cijevi koji se rekonstruiše. To je problem broj jedan i radimo jako puno na tome da to riješimo. Izdvojili smo ove godine 5 miliona KM za hitnu rekonstrukciju najugroženijih vodova i dijelova mreže. Vidjeli ste kako izgledaju strašno te cijevi koje izvadimo, takva nam je mreža, protiv toga niko ne može. Redukcije se mogu stabilizovati do kraja našeg mandata, jer mi imamo dovoljne količine vode koje su potrebne za funkcionisanje grada i morat ćemo mnogo ozbiljnije raditi kada su u pitanju neleglni potrošači, veliki broj njih je uhvaćen u sistem, veliki broj hotela koji su bježali od plaćanja vode uhvaćeni su u sistem.“

Elmedin Konaković direktno odgovara na upit koliko ima korupcije:
„Mnogo, na svakom je dijelu sistema, u svakoj je pori društva. Korupcija je postala sistem. Evidentno je, javne su tajne bile da su to procesi kojima od običnog činovnika do ministara i premijera postoji mjesta za korpuciju, on je bio vidljiv. Puno radimo na tome, pohvalio nas je OSCE i ambasador Jonathan Moore javno i direktno u svom izvještaju za Washington gdje govori o nama, o vladi Kantona Sarajevo, o tome kako se borimo protiv korupcije. Donosimo jedinstveni registar javnih nabavki , nešto što će biti naredni iskorak u kojem svi koji se bave javnim nabavkama pokažu onaj prvi korak šta su napravili, a sakriju one anekse ugovora ili naknadne radove. U Kantonu Sarajevo će to do kraja godine biti sve na web stranici. Uz ovo što radimo Zakonom o porijeklu imovine, uz ovakav odnos antikorupcionog tima za očekivati je da u Kantonu Sarajevo ta slika izgleda mnogo bolje.“

Jedna od jako važnih tema o kojoj su urednica Sanela Prašović Gadžo i premijer Elmedin Konaković govorili bila su dječija igrališta. Vlada Kantona Sarajevo je u maju donijela Uredbu o upravljanju i održavanju igrališta, te prepustila to JKP „Park“ zajedno sa općinama na kojima se nalaze igrališta, međutim JKP  „Park“ do sada nije preuzeo niti jedno igralište, što je premijer razočarano prokomentarisao:
„Nažalost pa je cijelu tu priču pokrenula ta strašna životna priča da smo izgubili život jednog dječaka na igralištu koje je izgledalo relativno uređeno, zamislite kako je tamo gdje to nije uređeno. Tu su vrlo jasne nadležnosti o igralištima, parkovima, javnim površinama u Kantonu Sarajevo gazduju lokalne zajednice. Nakon ovih informacija obično premijeri i ministri prionu i radimo pritisak na ljude koji implementiraju te odluke. Ovdje je problem novca, ta igrališta „Park“ održava, a trebali bi ga finansirati budžeti lokalnih zajednica, a oni to vjerovatno u svojim budžetima ove godine nemaju. Mi imamo sredstva iz ušteda iz kojih bismo mogli finansirati dio ovih aktivnosti „Parka“ i to ćemo vjerovatno uraditi. Imali smo sastanak i samo su dvije općine bile zainteresovane da učestvuju u radu komisije koja je donosila tu Uredbu, ostalih 7 nam nisu poslali ni predstavnike.“

Kada je u pitanju tema sigurnosti u Kantonu Sarajevo, Elmedin Konaković je vrlo optimistično govorio:
„Posljednja 2 mjeseca naša policija izgleda kao prava policija. Od Zujevine kada je decertificirano19 policajaca do prije 2 mjeseca mi smo imali na ulici ljude koji su se plašili za svoj posao nakon svakog eventualnog djelovanja prema počiniocima krivičnih djela, jer je neka dprije njih 20 njihovih kolega ostalo bez hljeba, porodice ostale na ulici zato što su istukli neke razbojnike u nekoj kafani. Posljednja 2 mjeseca imali smo proaktivan rad policije, ovim gradom šetaju kriminalci s dugim cijevima, svakodnevno se pljačkaju male radnje i prvi put ste imali situaciju u kojoj nažalost ima i tragične smrtne posljedice u kojoj je policija počela odgovarati na teror ovih kriminalaca. Mi smo u vremenu kad oni moraju nastaviti tako se ponašati, još odlučnije, još hrabrije prema onima koji terorišu grad i ako ovako policija nastavi mislim da će stanje biti brzo i drastično bolje u Kantonu Sarajevo.“

Na samom kraju emisije urednica Prašović Gadžo pitala je premijera Konakovića da prokomentira problem pasa lutalica na ulicama Kantona Sarajevo:
„Ja sam na strani onih koji sklanjaju i rukovodim akcijom sklanjanja pasa lutalica. Ovi koji se bune su oni koji su proizveli stanje da mi danas imamo 12 hiljada pasa, da imamo ženu koja je izgubila bebu u visokom stepenu trudnoće zbog napada pasa, staricu od 72 godine koja je imala amputaciju ruke, nekoliko djece sa dijabetesom, jedno dijete s epilepsijom. To su posljedice lošeg zakona i pritiska na vlast. Zbog građana i analize koja pokazuje da je 60% pasa bolesno na ulicama, da nam je 75% igrališta zaraženo bakterijama zbog pasa lutalica mi nemamo više dilemu i samo pratimo šta rade ekipe na terenu.

Psi koji su oboljeli i koji su agtresivni čini veliki broj pasa koji su eutanizirani, svugdje u svijetu je tako da se čak i psi bez vlasnika eutaniziraju, samo nas u Sarajevu tjeraju da hranimo psa dok je živ u skloništu i plaćamo za njega 170 KM mjesečno dok nam je dječiji dohodak 33 KM, krajem ove godine ćemo ga povećati. Oni koji zagovaraju udomljavanje ne udomljavaju, a vrlo su bučni zaštitnici, apelujem da udomljavaju pse u svoje domove  i da im tu pruže sigurnost, jer na ulicama Kantona Sarajevo nema više mjesta za pse lutalice.“

Kompletan interview sa Elmedinom Konakovićem pogledajte OVDJE: