Radovi na izgradnji graničnog prijelaza Gorica, za koje je utrošeno 1,6 miliona KM, u završnoj su fazi, dok su za granični prijelaz Svilaj, koji se nalazi na trasi autoputa Koridora pet C na sjeveru BiH, okončani poslovi eksproprijacije zemljišta i slijedi izrada projektne dokumentacije, potvrdio je u razgovoru za Fenu načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević.

Za izgradnju Graničnog prijelaza u Svilaju, UIO zasad ima na raspolaganju oko šest miliona KM.

Radovi na graničnom prijelazu Ivanjica, vrijedni oko dva miliona KM, nakon kašnjenja zbog problema oko eksproprijacije zemljišta, trebali bi također početi u ovoj godini, napominje Kovačević.

“Već je završena izgradnja prve faze prijelaza i carinskog terminala Bosanska Gradiška koja je koštala 8,4 miliona KM. U toku je priprema za drugu fazu koja je ujedno i završna i koja će koštati 15 miliona KM”, precizira načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

Izgradnjom novog graničnog prijelaza i carinskog terminala u Gradišci, UIO BiH će postojeću carinsku ispostavu, koja se nalazi u centru Gradiške, preseliti na novu lokaciju na trasi autoputa Banja Luka – Bosanska Gradiška.

“To će u mnogome rasteretiti samu Bosansku Gradišku, jer neće biti potrebe da centar grada bude konstantno blokiran brojnim kamionama koji čekaju za uvozno ili izvozno carinjenje robe, jer će se sve odvijati na lokaciji novog carinskog terminala van grada. Onog trenutka kada bude završen i pušten u promet i novi most preko rijeke Save, kamioni više uopšte neće prolaziti kroz grad”, napominje on.

Granični prijelaz se trenutno nalazi u samom centru Bosanske Gradiške i stvaraju se ogromne gužve posebno zbog činjenice da je to jedini prijelaz na sjeveru BiH koji ima status BIP-a, tj. prijelaza sa svim potrebnim inspekcijskim kontrolama za promet svih vrsta roba, uključujući i robe životinjskog i biljnog porijekla.

Kovačević podsjeća da je granični prijelaz Bijača u potpunosti završen i svečano je obilježeno njegovo puštanje u rad početkom ove godine. U prvoj i drugoj fazi izgradnja je koštala osam miliona KM (finansirano iz budžeta) i te faze su završene, a prijelaz je počeo raditi prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.

Treću i završnu fazu finansirala je EU kroz IPA fondove u iznosu od 5,5 miliona.

UIO je u svom planu za period 2017-2019. predvidila i izgradnju još nekih graničnih prijelaza.

Kad su u pitanju granica BiH s Republikom Srbijom, planirana je izgradnja graničnog prijelaza Bratunac (zajednička lokacija za Srbijom), a koja će koštati oko 12 miliona KM.

Planirani su i radovi na prijelazu Uvac, za šta je neophodno pola miliona KM, zatim graničnog prijelaza Vardište sa Srbijom. 

U periodu 2017-2019., planirana je izgradnja graničnog prijelaza Užljebić, a njegova vrijednost je oko 700.000 KM.

Za izgradnju graničnog prijelaza Čepikuće UIO je planirala 0,3 miliona KM, a za izgradnju prijelaza Orahov planirano je 0,2 miliona KM.

U naredne dvije godine planirana je izgradnja dva prijelaza BiH s Crnom Gorom i to Hum čija je vrijednost 1,2 miliona KM i Deleuša u iznosu od pola miliona KM.

“Sve ovo će se realizovati ukoliko UIO kroz svoje budžete u periodu 2017-2019. bude dobila potrebna sredstva za pomenuta kapitalna ulaganja”, naglasio je Kovačević.

Od 89 graničnih prijelaza koliko ih trenutno ima Bosna i Hercegovina, na njih 53 nalaze se i službenici UIO BiH zajedno s kolegama iz Granične policije BiH.

Na ostalim prijelazima nalaze se samo pripadnici Granične policije BiH, jer se radi o pograničnim graničnim prijelazima gdje nije dozvoljen međunarodni promet putnika i roba, već samo pogranični promet.

UIO BiH dobila je u nadležnost održavanje graničnih prijelaza i u procesu popunjavanja je novoformirani Odsjek za upravljanje i održavanje objekata UIO i graničnih prijelaza, u kojem je predviđeno da radi nešto više od 40 zaposlenih, koji bi održavali sve objekte.

“Neophodno je da se kroz budžet UIO za svaku godinu osiguraju sredstva kako bi se svi granični prijelazi mogli dovesti u stanje da zadovoljavaju sve minimalne standarde za svoje funkcionisanje”, zaključio je u razgovoru za Fenu načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević.

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari