Liskovac je jedna od 23 mjesne zajednice u općini Cazin. Smještena je na sjeverozapadu Republike Bosne i Hercegovine sa pripadajućim zaseocima Abdići, Bajrektarevići, Beganovći, Čajići, Čovići, Delanovići, Miskići, Mujakići, Šarići i Škrgići.

U Liskovac se danas stiže asfaltnim putem iz četiri pravca. Ova mjesna zajednica sa oko četiri hiljade stanovnika ima jednu osnovnu školu, dvije džamije, nekoliko prodavnica, ali nema dosta toga što je mještanima danas potrebno. Stoga je prije dvadesetak dana u njenom centru započeta gradnja višenamjenske zgrade sa dodatnim sadržajima koji su potrebni ovoj mjesnoj zajednici.

Prilikom iskopnih radova 1980. godine kada je započeta gradnja današnje nove osnovne škole pronađeni su ostaci crkve iz 12. stoljeća, što dokazuje da je područje Liskovca još tada bilo naseljeno. Arheološki nalazi su pohranjeni u muzeju Bihać.

Oko 30 posto mještana Liskovca bavi se poljoprivredom i stočarstvom za što im pogoduje brdovito područje idealno za uzgoj sitne i krupne stoke, ali su mještani bili osuđeni da se bore za bolju budućnost, tako da su otkrili da se ispod Liskovca nalazi kvalitetan slojeviti kamen. Mnoga domaćinstva smještena su pored površinskih kopova, a trenutno u Liskovcu ima desetak površinskih kopova gdje je preko sezone zaposleno više od 50 radnika.

Od desetak kopova sa dva gospodare privredna društva „Liskovački mozaik“ i „Liskovački kamen“, a jedno od njih smo posjetili da bi čitaoci mogli vidjeti kako se to obrađuje liskovački kamen, brend ovih prostora. Da bi liskovačkog kamena bilo u ponudi onoliko koliko se potražuje, ovdje je i tokom zime organiziran posao obrade liskovačkog kamena pod nazivom „Klesani liskovački kamen“.

Na obradi kamena u preduzeću „Liskovački mozaik“ zatekli smo Admira Škrgića i Amira Babića, a inače na pripremi ove reportaže učestvovali su i članovi Novinarske sekcije Osnovne škole „Liskovac“. Ovaj kamen koristi se u građevini, jednim dijelom i Evrope, uglavnom za oblaganje zidova. Kamen od 2-8 cm debljine koristi se za zidanje i oblaganje zidova, a deblji od 8 cm za kaldrmu, prilaz stambenim objektima i ograde oko stambenih objekata. Liskovački kamen se dijeli po boji i debljini. Kamena ima bijele, crvene i zelene boje, a debljine od 2 do 20 cm. Prema istraživanju stručnjaka iz inostranstva koji su u više navrata posjećivali Liskovačke površinske kopove i odnosili uzorke vraćali su se sa pozitivnim rezultatima da ovaj kamen spada među najkvalitetnije vrste kamena na svijetu.

Liskovačkog kamena u Liskovcu ima skoro na svakom brežuljku, a njegovo otkopavanje i vađenje iz zemlje odvija se za vrijeme lijepih dana. Međutim, u dvije firme koje se ozbiljno bave poslovima iskopavanja i obrade kamena te njegovog plasmana na evropska tržišta, i tokom kišnih i hladnijih dana rade punim kapacitetom, dok se najhladniji dani koriste za odmor.

Liskovački kamen je izuzetno izdržljiv i stoga je tražen i cijenjen na tržištima građevinskog materijala koji se najviše koristi za zidove jer se čak pomalo svjetluca pa izgleda prekrasno. Koristi se za izgradnju zatvorenih i otvorenih terasa koje također izgledaju izvanredno, a o kaminima da se i ne priča.

Oni koji se bave vađenjem i obradom kamena zasigurno znaju koji je kamen živac (lisnati kamen) kojeg ima svih debljina od 1 cm do 10 cm i kako ga upotrebljavati u razne namjene. Kamen je veoma izdržljiv i stoga je preporučljiv svakom investitoru koji izgrađuje kuću te prilaze, kao i vanjske i unutrašnje kamine.

Izvor/reprezent.ba/

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari