Uprkos tome što je Evropska komisija nedavno usvojila novi program prekogranične saradnje za Hrvatsku, BiH i Crnu Goru, vrijedan oko 67 miliona eura, načelnici većine pograničnih opština kažu kako od toga kao i do sada neće biti ništa, te da bh. projekti nemaju prolaz u Briselu.

Razlozi su, kažu, mnogobrojni, a najviše nas “koči” loša politička situacija, mizeran napredak u integracijama ka Evropskoj uniji kao i nepostojanje lobija kako u Briselu tako i u ostatku svijeta.

Zoran Latinović, načelnik opštine Gradiška, rekao je kako su uprkos tome što imaju izuzetno dobar geografski položaj i nalaze se na jednom od najvećih graničnih prelaza, svi projekti koje su do sada pokrenuli odbijeni, kako kaže, prvenstveno zbog loše političke situacije i kašnjenja BiH u integracijama.

“Svaki projekat nam je propao zbog toga što država kasni u integracijama, a svaki od njih je bio u vrijednosti od po nekoliko stotina hiljada KM. Pritom zadnji konkurs je bio raspisan u novembru 2013. godine, što nam govori kako stranci polako odustaju od toga”, rekao je Latinović i dodao da su određene projekte ostvarili samostalno.

“Registrovali smo Kozarsku Dubicu, Gradišku, Srbac i Laktaše kao jednu regiju u kojoj planiramo u ovoj prvoj fazi pokušati da brendiramo voće i dobijemo zaštićeno geografsko porijeklo. Takođe sarađujemo sa Čakovcem u Hrvatskoj u oblasti informacionih tehnologija”, rekao je on.

Što se tiče prekogranične saradnje kroz projekte, Latinović kaže kako se na kraju svedu na lična poznanstva između načelnika i gradonačelnika.

Projekti ne dobijaju pozitivnu ocjenu

Ćamil Duraković, načelnik Srebrenice, rekao je da se poslije više neuspjelih pokušaja da projekti dobiju pozitivnu ocjenu i neophodnu finansijsku podršku Brisela odustalo od daljih pokušaja.

“Imali smo dva velika projekta sa Čačkom, neke pokušaje sa Bajinom Baštom i Ljubačevom, ali ništa nije uspjelo. Svaki put su razlozi za odbijenice iz Brisela bili i više nego smiješni, mogu reći čak i glupi, ispadalo je čak i to da ne znamo ispuniti prijavu”, priča Duraković i dodaje da smatra kako su stvarni razlozi za ovakvo stanje potpuno drugačiji.

“Nemamo mi jak lobi u Briselu, ni u svijetu, koji bi nam omogućio da naši projekti prođu, to je prava istina, a ne to što stranci pričaju kako para iz raznih fondova ima samo ih mi ne znamo povući”, ističe Duraković.

Kako se navodi, program ima za cilj da poboljša kvalitet zajedničkih javnih usluga u regiji, promoviše razvoj održivog turizma i unaprijedi konkurentnost lokalnog biznisa. Tanja Topić, politički analitičar, složila se sa načelnicima da kasnimo u integracijskim procesima kao i da BiH nema lobi, ali takođe smatra da je problem i nestručnost prilikom pisanja projekata.

“Ima tu svega pomalo. Prilikom pisanja projekata morate imati kvalitetne ljude koji to i znaju raditi. Radi se o veoma važnim stvarima kojima se mora posvetiti dosta vremena i rad stručnih timova”, kazala je Topićeva i istakla kako će se nedostatak stručnjaka u narednom periodu pokazati kao veliki deficit BiH.

“Teza o lobiranju je takođe tačna, imati jak lobi je veoma bitno, a mi smo godinama i u tom polju improvizovali. Vi morate u lobiste uložiti novac da bi vam se vratilo, jer bez toga zaista teško mogu bilo kakvi projekti da prođu, na kraju lobiranje je potpuno legitiman i legalan proces”, kaže ona.

Izvor/Biznis.ba/

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari