Samardžić: Bio sam očaran mogućnostima koje nudi računarska industrija, gdje vam je samo mašta granica

Adnan Samardžić iz Cazina napravio je nekoliko videoigara za Android i Windows platforme.

Najveći problem omladine u BiH je nezaposlenost, koja, prema nekim podacima, doseže gotovo 60 posto. Diploma fakulteta nije garancija pronalaska posla, što potvrđuju podaci Zavoda za zapošljavanje u oba entiteta. Na prostoru BiH broj diplomiranih studenata na evidenciji biroa za zapošljavanje se u posljednjih desetak godina povećao nekoliko puta. Teški životni uvjeti mlade su primorali da potraže druge izvore egzistencije. Poslovi iz oblasti informacijskih tehnologija, uključujući programiranje, nameću se kao poslovi budućnosti, a na tržištu postoji deficit stručnjaka iz ove oblasti.

Stjecanje informatičkih znanja smatra se sjajnim ulaganjem u vlastitu budućnost i prilikom za dobijanje kvalitetnog radnog mjesta. Iz tih razloga mnogi su se opredijelili za poslove iz oblasti informacijskih tehnologija (IT) i nisu se pokajali. Jedan od tih talentovanih mladih ljudi je i Adnan Samardžić, student iz Cazina. Kao zaljubljenik u informatičke znanosti, još tokom studijskih dana je pokazao zanimanje za razvoj novih tehnologija, a znanja iz IT-ja je nastavio brusiti nakon završetka studija. Plod njegovog rada je nekoliko urađenih videoigara za Android i Windows platforme. Ovaj mladić neumorno radi i gradi svoju budućnost. S Adnanom pričamo o njegovim počecima, uspjesima i budućim planovima u svijetu programiranja.

• Odakle put u svijet programiranja i kreiranja prve videoigre?

– Zanimanje za tu vrstu nauke počelo je još od malih nogu. Međutim, ponajviše zbog neposjedovanja opreme je nastala neka pauza, da bih se programiranju vratio u studentskom domu, kupujući prvu opremu od stipendije koju sam imao. Bio sam očaran mogućnostima koje nudi računarska industrija, gdje vam je samo mašta granica. Manje-više sve što možete zamisliti u tom svijetu možete i napraviti. Vođen ljubavlju prema tome, krenula je izrada i prve igrice. Mogu istaći da sam radio za jednu firmu koja se bavi izradom igara (game development), gdje sam stekao dosta iskustva, ne samo iz oblasti programiranja već i drugim oblastima vezanim za izradu igara. Zatim sam nakon određenog vremena odlučio samostalno krenuti s ciljem da možda nekad kasnije imam vlastitu kompaniju koja će se baviti ne samo izradom igara već i raditi mnogo više od toga. Do sada sam samostalno izradio nekoliko igara za Android i Windows platforme, a na nekima trenutno radim. Područje IT tehnologija je vjerovatno područje koje se najbrže i najviše razvija danas. Stoga je u mnogim zemljama potreba tržišta mnogo veća od ponude koju ima, pa tako i u samoj BiH, gdje su programerske kompanije u potrebi za radnicima. Osim toga, to su poslovi koji su najčešće dobro plaćeni. Tehnologija je svuda oko nas, koristimo je svakodnevno, postala je neodvojiv dio naših života, često naša sigurnost ovisi o tehnologiji, naše zdravlje, naše finansije, naša informiranost. Stoga je veoma bitno obrazovati se u području IT tehnologija bez obzira na to bili kasnije programer ili ne. Vlade mnogih država razmatraju da u osnovno i srednje obrazovanje uvedu programiranje kao obavezan predmet.

• Kako izgleda proces izrade jedne videoigre?

– Pokušat ću nešto ukratko reći o tome pošto je sam proces dosta zahtjevan. Mnogo zavisi od toga koliki vam je budžet i koga sve imate u svom timu. Potreban će vam biti i jedan od tzv. game enginesa, odnosno softvera za izradu igara, na kojem ćete se morati isprofilirati, jer je na njima najlakše raditi igrice. Ono što je dobro jeste što je dosta tih softvera besplatno (neki imaju svoje besplatne verzije, dok drugi uzimaju postotak od vaše zarade) ili imaju pristupačnije cijene u odnosu na samo nekoliko godina unazad. Najbolje jeste da naučite neki programski jezik, ne samo zbog izrade igara, jer će vam se otvoriti mnoge mogućnosti. Najbitnije što vam je potrebno su jaka volja i ljubav, a za sve ostalo nekako ćete naći način.

• Da li je potrebna velika priprema ili finansijska sredstva da bi se čovjek upustio u svijet programiranja igara?

– Zavisi od toga koliki su vam planovi i šta želite da napravite. Sve kreće od jedne dobre ideje. Međutim, ukoliko nemate materijalnih sredstava, vjerovatno ćete ubrzo naići na poteškoće. Naravno, bez programera nema igrice, ali u većini slučajeva sam programer nije dovoljan da bi se izradila neka igrica. Tu su uključeni i mnogi drugi ljudi kao što su: animatori, modelari, umjetnici itd. Ukoliko radite samostalno i znate programirati, vjerovatno ćete ostale materijale morati kupiti. Međutim, pošto su ti materijali dostupni i drugima, vaša igrica više neće biti tako unikatna, a što je, po mom mišljenju, jedan od značajnih faktora jednom kada se igrica nađe u distribuciji. Da bi ubrzali proces izrade igrice, smanjili budžet njene izrade, učinili je unikatnijom i izborili se s velikim kompanijama, danas se mnogi game developeri udružuju, pri čemu svako ”donese” neku svoju vještinu i tako na neki način osnuju studio i zajedničkim snagama pokušaju izraditi ili dovršiti započetu igricu.

• Pozitivne i negativne strane?

– Jednom kada svladate neki programski jezik, vladat ćete vještinom koju nema baš svako. Prema tome, vaše znanje i usluge će dobiti na vrijednosti, a još bolja stvar jeste to što ćete biti u mogućnosti da ih pružate ljudima iz vaše dnevne sobe. Kao lošu stranu naveo bih predugo sjedenje za računarom, koje, naravno, povlači određene posljedice po zdravlje. Stoga je veoma bitno da s vremena na vrijeme prošetate ili trčite, a najbolje je da trenirate neki sport ili idete u fitnes, teretanu itd.

• Kako izbjeći negativne stvari vezane za igranje videoigara?

– U pogledu igara već dugo vremena se provlači to neko etičko pitanje. S jedne strane, imate istraživanja koja kažu da igrice s nasiljem mogu negativno utjecati na čovjeka, da igrice općenito loše utječu na socijalizaciju, dok s druge strane imate ona koja kažu da ljudi koji igraju igrice lakše i brže donose odluke u životu, pogotovo kada se nađu u nekim teškim situacijama. Ono što je sigurno jeste da s igricama itekako treba znati mjeru, da posebno treba pratiti šta to vaša djeca igraju i koliko vremena provode igrajući igrice. Sve što se prekomjerno koristi može naštetiti.

• Mnogi mladi kukaju da nema posla. Da li je potrebno da se i sami više potrude i angažuju na tom planu?

– Mladi su najčešće upravu kada kažu da su ih vlasti zanemarile, ali isto tako su i vlasti upravu kada kažu da su mladi nezainteresovani. Bez samokritike u životu nema napretka, a da bi se problem riješio, prvo ga treba prepoznati i priznati. Mislim da mi mladi imamo kod sebe mnoge probleme koje sebi ne želimo priznati. Konkretno na internetu je mnoštvo informacija ukoliko želite da se bavite programiranjem, ali vjerujem da je tako i kod nekih drugih nauka.
Često čujem izjave da je to nešto teško i samo za neke posebne ljude. Međutim, to nije tačno. Ničiji mozak se ne proizvodi nigdje, sve što može neko možete i vi, samo ukoliko svaku prepreku u životu shvatite kao izazov, a ne kao još jedno opravdanje za odustajanje. Bojim se da se mi pretvaramo u generaciju koju definiše pokušaj – odustajanje – prebacivanje krivice na drugog. Neuspjehe u životu ne smijete doživljavati kao neuspjehe, već kao smjernice. Oni vas upućuju na to kuda da idete. Ne postoji uspješan čovjek koji nije doživio mnogo neuspjeha. To što sam ja možda uspio nije zato što sam nešto pametniji već zato što sam mnogo više puta ”zabrljao” nego vi.

• Planovi?

– Trenutno radimo na izradi jednog softvera sa studentima i u toku je izrada još jedne igrice koja bi trebala biti gotova oko ljeta. U saradnji s Asocijacijom studenata Islamskog pedagoškog fakulteta organizirali smo kurs programiranja na Islamskom pedagoškom fakultetu, koji smo uspješno okončali, i nadam se da ćemo nastaviti na proljeće s još jednim kursem, a svi zainteresirani moći će naći informacije o kursu na Facebook grupi Asocijacije studenata IPF-a. Planova uvijek ima. Trenutno nastojim što više ljudi zainteresirati za IT tehnologije, dati im neke smjernice, pomoći, da tako kažem, da ”stanu na noge” kada je riječ o programiranju kako bi mogli sami nastaviti da se usavršavaju u tom polju. Želio bih poručiti svim ljudima da nas razočarenje koje osjećamo prema vlastima nikako ne smije navesti da zamrzimo svoju zemlju. Ne zaboravimo da se oni koji su na vlasti smjenjuju, danas su jedni, sutra će doći neki drugi. Međutim, ova zemlja nema zamjenu. Nemojmo misliti da samo velika djela mogu nešto promijeniti. Naprotiv, svakodnevna dobra djela nas običnih ljudi čine da ovaj svijet i ova zemlja budu bolje mjesto. Noć je najcrnja pred zoru.

izvor/aljazeera/

razgovarao:Nedim Botić

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari