Ukupno 21.646 poziva na humanitarne brojeve 40 otvorenih telefonskih linija upućeno je u toku večerašnje emisije u akciji “Srcem za Banku koštane srži”.
Akcija je održana u Hotelu Terme na Ilidži uz direktan TV prenos na BHRT-u i u prisustvu brojnih poznatih ličnosti iz naše zemlje i regiona.
Građani Bosne i Hercegovine pozivali su humanitarne telefone BH Telecoma, m:tela, Eroneta i Telemacha iz svih dijelova zemlje, čime su još jednom pokazali da imaju veliko srce.
Početak večeri bio je posvećen Jadranki Stojaković, poznatoj muzičarki koja je teško oboljela i danas živi u banjalučkom staračkom domu, odakle je uputila videoporuku.
I brojne društveno odgovorne kompanije i institucije objavile su svoje donacije, a na humanitarnoj aukciji prodato je i osam dresova naših fudbalskih reprezentativaca – Edina Džeke, Miralema Pjanića, Vedada Ibiševića, Senada Lulića i Muhameda Bešića. Među ponosnim vlasnicima bili su Enis Bešlagić, Pero Gudelj i Valentin Inzko.
Svojim prisustvom prikupljanju novca su doprinijeli i Mladen Ivanić, Željko Komšić, Mustafa Nadarević, Senad Bašić, Moamer Kasumović, Goran Milić, Elvedin Konaković, Bakir Nakaš, Senka i Almir Kurt, Nikolina Veljković, Džejla Glavović, Arijana Saračević-Helać, Duška Jurišić, Tomislav Cvitanušić, Maja Tatić, Emir Cocalić, Ana Babić, Amra Zulfikarpašić, Igor Kristić, Dževdet Tuzlić, Larisa Cerić, Josip Pejaković, Zana Marjanović, Dario Šimić, Alma Čardžić, Samir Avdić, Mehmed Baždarević, Emela Burdžović, Berin Buturović, Minka Muftić, Ivana Crnogorac, Elvir Hadžijamaković, Senad Pećanin, Željko Majstorović, Ognjen Blagojević, Zlatan Fazlić Fazla i mnogi drugi.
Goste su u muzičkim pauzama zabavljali Željko Bebek, Marko Bošnjak, Duško Kuliš, Frajle, Ivica Šarić, Tijana Dapčević, Deen, Neda Ukraden..
Organizator akcije je nevladina organizacija Mala u kojoj očekuju da će rezultat večerašnje manifestacije biti da bh. banka koštane srži konačno bude u prilici da postane član svjetskog udruženja takvih banaka i formira svoj registar.
Ukoliko bi bila osigurana potrebna sredstva, građani BiH postali bi dio svjetske donorske mreže i na taj način lakše dolazili do odgovarajućih davalaca, te do mogućnosti da brže i jeftinije izliječe najteže bolesti.