Već više od desetljeća cyber kriminalci razvijaju viruse kojima nastoje od organizacija ili privatnih osoba izvući novac. Tako je jedan u nizu noviteta iz svijeta zloćudnih softvera i ransomware, odnosno virus koji od vlasnika zaraženog računala traži – otkupninu.

Jednostavno ga je pokupiti, korisnik spajanjem na naizgled bezazlen link bez znanja preuzme virus koji kriptira sve dokumente na računalu čime oni postanu nedostupni. Vlasniku ili korisniku računala zatim virus ponudi opciju da plati kako bi svoje datoteke dobio natrag. Spomenuta “otkupnina” kreće se između 300 i 500 dolara, a nerijetko dolazi i s vremenskim upozorenjem da će cifra rasti ukoliko se prijeđe zadani rok. Jedna od najsofisticiranijih verzija ransomwarea donijela je 350 milijuna dolara zarade grupi koja ga je razvila.

Moti Yung sa sveučilišta u Columbiji nije iznenađen pojavom ovakvih virusa, možda i zato što ih je proučavao i opisao i godinama prije nego li su se zaista pojavili.

“Ovo je jedan od najuobičajenijih načina podjele profita preko weba.”, kaže. Ovi su softveri besplatni i laki za postavljanje pa se njime mogu koristiti i hakeri koji se tek uče zanatu. Tvorac ransomwarea obično se nada da će se velikog broja infekcija barem dio isplatiti, u čemu mu pomažu i “agenti”.

Tox je jedan od najpoznatiji virusa ove vrste koji je široj javnosti postao poznat nakon što se njime u kratkom vremenu zarazilo oko 1.500 ljudi. Otkupnima se u ovom slučaju kretala između 50 i 200 dolara, a iako njegov kreator u intervjuu za Business Insider nije želio otkriti koliko je ovim putem ukupno zaradio – smiješak na njegovom licu sugerirao je da se radi o povećoj svoti novca. Koncept je vrlo jednostavan i vodi se za teorijom velikih brojeva, što više ljudi zaraženo to su veće šanse da će ih više i platiti. Tvorac Toxa govori o dvije do tri uplate na dan u “najboljim danima”, no kad se virus razmahao odlučio ga je ipak prekinuti jer je postalo preopasno. No, dosljednosti radi, Tox je zajedno s domenom, bazom podataka i ključevima za dešifriranje na kraju prodan za oko pet tisuća dolara tako da je njegov kreator profitirao i na samom kraju.

Ali izgleda da je i ovo tržište nije imuno na financijske poteškoće. Jeiphoos je cyber ime iza kojeg se krije tvorac također jednog od ransomwarea (Encryptor), ali koji se i žali kako mu zarada i nije neka. Business Insideru je priznao kako od srpnja, od puštanja virusa, nije zaradio ni novčića iako je zaraženo više od tri stotine uređaja. Požalio se i na korisnike koji svoje dokumente vrate iz back – upa računala, poput jednog od njih koji je bio nešto dovitljiviji pa je svoje dokumente spasio na navedeni način. Na kraju za vlastite dokumente nije platio “otkupninu” iako mu je virus zarazio računalo, no brojni drugi nemaju taj luksuz i obično im preostaje tek da plate.

Postoje pak i oni koji će rado platiti.

“Da se mogu vratiti unatrag, platio bih otkupninu. Vrijednost svih fotografija pohranjenih na mom računalu neprocjenjiva je”, kaže jedan od onih koji su imali nesreću ‘zaraziti’ se.  Da stvar bude bolja, nakon ovakvog i sličnih primjera tvorci ransomwarea izrazili su žaljenje i suosjećanje, ali je njihova ekonomska računica tek pravo iznenađenje.

Kako kaže tvorac Toxa: “Vama smo možda pokvarili dan, ali i to će proći. Vi ste pak nekome pomogli da izađe iz loše financijske situacije.” Nakon toga je dodao da puno loših stvari obično rezultira jednom dobrom. Iako je riječ o brzorazvijajućem i raznovrsnom sektoru gdje je kratkotrajan uspjeh poput onog Toxova dosta primamljiv, zapravo je zarada dosta neizvjesna. Oni koji proučavaju cyber kriminal kažu: “Mnogi će pokušati, rijetki će profitirati.”

izvor/poslovnidnevnik/

poslovnidnevnik.ba