Ratni sukob između pristaša Bašara al-Asada i pobunjenika u Siriji brzo je dobio međunarodnu dimenziju. Uključile su se brojne države i to zbog različitih interesa

Rat u Siriji u početku je bio sukob između pristaša Bašara al-Asada i pobunjenika. No taj je sukob u međuvremenu dobio međunarodnu dimenziju.Uključile su se razne države zbog različitih interesa. To je postao sukob Šijita i Sunita, Arapa i Iranaca, Hezbollaha koji podupiru Iranci i militanata koje podupiru zemlje Perzijskog zaljeva, Al Nusre koja je konkurencija ISIL-u, Kurda koji se bore protiv ISIL-a i sirijske vojske, Turske koja ratuje protiv Kurda te se neodlučno bori protiv ISIL-a i teži tome da Bašar al-Asad ode s vlasti.

Uplela se i Amerika kojoj je interes da oslabi Iran. Njihov najveći saveznik smatra se Saudijska Arabija. Tu su još Kuvajt, Jemen i Oman, a u Perzijskom zaljevu Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein. Prijatelji Irana su pak Rusije, Hezbollah u Libanonu i Kina koji su i Asadovi saveznici.

Interes Rusije

Rusija u Siriji želi spriječiti potpuno urušavanje Asadovog režima što bi dovelo do toga da Sirija postane “raj” za militante koji bi onda predstavljali ozbiljnu prijetnju Rusiji. Ruske vlasti također žele nastavak ruske prisutnosti u Siriji, uključujući i rusku mornaricu u Mediteranu. Žele sačuvati pristup ruskim tvrtkama u Siriji i osigurati da zemlja i dalje kupuje oružje iz Rusije. Osigurati si reputaciju kao vjernog i pouzdanog zaštitnika svojeg saveznika Bašara al-Asada.

Rusija želi da Asad ostane na vlasti kao bi u Siriji sačuvala svoje baze koje ima u Tartusu i Latakiji. One su dopuna ruskim vojnim bazama na Krimu i njima Rusija pokazuje svoju snagu na Sredozemlju. Sirija je i potencijalni put za plin iz Rusije na Mediteran. Rusija također želi spriječiti Iran da prevlada svojim utjecajem u Siriji. Putin, nadalje, želi stabilizirati Bliski Istok.

Nestabilnost u regiji koju je prouzročio Zapad svojom intervencijom u Iraku i Libiji je opasna za Rusiju u kojoj je oko deset posto stanovništva muslimani. Mnogi od njih žive u nestabilnim regijama Kavkaza u kojima vlada nasilje. Rusija se boji da bi stanje tamo moglo eskalirati ako militanti budu jačali. Rusija u Siriji također želi izazvati dominaciju Zapada u regiji i učvrstiti svoju snagu u svijetu.

Interes SAD-a

Iako se vjerojatno neće svi složiti s ovom tvrdnjom, no jedan od interesa Ujedinjenih Američkih Država u Siriji je sigurnost Europe. Zbog rata u Siriji pokrenuo se izbjeglički val. U Europu su došle stotine tisuća ljudi što bi moglo prouzročiti nestabilnost Europe što Americi nikako ne odgovara.

No Amerika u toj zemlji ima i mnoge druge interese. Budući da je Sirija bila prvo sovjetski, a kasnije ruski satelit SAD želi svrgnuti Bašara al-Asada kako bi ozbiljno  zaprijetili Iranu i njegovom nuklearnom programu. Amerika želi svrgnuti iranski režim i usmjeriti se na preuzimanje dominacije u regiji. 

Također, žele smanjiti tržište ruskog naoružanja koje i dalje dominira regijom. Eliminacijom režima u Siriji i Bašara al-Asada Amerika bi se lakše obračunala sa svojom ključnom bliskoistočnom prijetnjom Iranom i time bi ovladali cijelim Bliskim Istokom.

Ako bi pali Sirija i Iran, Amerikanci bi vrlo lako zaprijetili Rusiji, ali i Kini. Kada bi Amerika i NATO zauzeli Siriju, Zapad više ne bi imao potrebu za resursima iz Rusije. Lako bi se mogli izgraditi naftovodi i plinovodi iz Europe, preko Sirije pa do Katara i Saudijske Arabije. Mnogim članicama Europske unije odgovaralo bi da se “riješe” ovisnosti o ruskom plinu.

Interes Kine

Kina zajedno s Iranom i Sirijom ima zajedničke interese. Iran igra važnu ulogu u opskrbi Kine naftom. Ta je opskrba i vrlo važan faktor kineske superiornosti u ekonomiji što trenutno nikako ne odgovara SAD-u.

Interes Katara

Najveći interes Katara u Siriji je izgradnja plinovoda. Sirija koja ima dovoljno nafte i plina ranije je odbila suradnju s Katarom. Katar pak želi plinovodima preko Sirije ući u Europu. Neki analitičari tvrde da je Katar jedan od najvećih financijera militanata u Siriji.

Tako žele stvoriti pomutnju u toj zemlji i lakše prodrijeti na sirijsko tržište. Katar se već ranije optuživalo da sponzorira terorističke organizacije poput Al-Kaide, Talibana,Islamske države i Al Nusre. Nije tajna da pružaju  vojnu, novčanu i političku pomoć sunitskoj opoziciji koja se bori protiv trenutne vlasti Bašara al-Asada kojem pak pomažu Rusi.

Reuters

Interes Saudijske Arabija

Analitičari smatraju da je interes Saudijske Arabije širenje utjecaja vehabizma. Sumnja se da je upravo Saudijska Arabija, kako bi širila ekstremizam, financirala nuklearni program u Pakistanu. Saudijska Arabija je slala radikalne borce u Afganistan, u BiH.

Osama bin Laden je bio Saudijac, kao i 15 od 19 otmičara koji su izveli napade 11. rujan 2001. u SAD-u. Sumnja se i da sada Saudijska Arbija financira ISIL, ali i pobunjenike u Siriji koje ne čini samo “umjerena opozicija” već i radikalna Al Nusra.  Saudijska Arabija smatra se najvećim saveznikom SAD-a u Siriji.

Reuters

Interes Turske

Turska, članica NATO-a želi svrgnuti Bašara al-Asada. Žele ga zamijeniti sunitskom vladom na čelu žele ogranak Muslimanskog bratstva, čiji je Erdogan ugledni član. Turske vlasti tvrde da se u Siriji bore protiv ISIL-a. Nakon što su Turci srušili ruski zrakoplov, ruski je predsjednik Vladimir Putin izrekao teške optužbe na račun Turske. Rekao je da je Turska saveznik ISIL-a, da kupuje njihovu naftu, da preko Turske militanti odlazi u Siriju i ulaze u Europu.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan mu je odgovorio da to mora dokazati i ako to dokaže, da će on dati ostavku. Turci u cijeloj situaciji oko Sirije vide i priliku da se osvete svojem rivalu Iranu, ali i Kurdima protiv kojih se godinama bore. Zbog toga Turci umjesto da se bore protiv terorista, dozvoljavaju ISIL-ovcima da ulaze na pogranična područja u kojima živi kurdsko stanovništvo i da ih napadaju i ubijaju.

Interes pobunjenika

Opoziciju u Siriji često prikazuje kao građane kojima je jedini cilj svrgnuti diktatora Bašara al-Asada i uspostaviti u Siriji demokraciju. Ipak neki su analitičari skeptični prema tim tvrdnjama. Činjenica je da pobunjenike financiraju zapadne sile, ali i Saudijska Arabija i Katar. Zbog toga se i postavlja pitanje koliko su ti pobunjenici samostalni i koji su njihovi pravi interesi. Činjenica je da se Rusija u Siriji bori i protiv protiv pobunjenika koji su neprijatelji njihovog saveznika.

Treba naglasiti da se naoružana opozicija u Siriji sastoji se od više skupina.Jednu od skupina čine borci tzv. Slobodne sirijske vojske. To su borci koji su prošli obuku u SAD-u. Njih se naziva “umjerenim pobunjenicima”. Među pobunjenicima je i Al Nusra Fronta koja je svojevrsni nasljednik Al-Kaide u Siriji. Riječ je o militantima koji često napadaju i otimaju “umjerene pobunjenike”. Al Nusra se bori i protiv sirijske vojske, ali rijetko  protiv ISIL-a.

Interes Njemačke, Francuske, Velike Britanije

U cijelu situaciju uključile su se nedavno i Francuska i Njemačka i Velika Britanija. Pitanje je zašto su te zemlje toliko čekale i pravile se da ih se odnosi na Bliskom Istoku ne tiču. Francuska se odlučila uključiti  nakon što su militanti opasno zaprijetili toj zemlji i nakon krvavih napada u Parizu.

Njemačka se odlučila uključiti tek sada kada je u Europu stiglo više stotina tisuća izbjeglica. Iako je Njemačka u početku pozivala izbjeglice da dođu u Europu, sada je shvatila da je to za njih preveliki zalogaj i da se treba aktivnije uključiti kako bi se rat u Siriji što prije zaustavio i kako bi se spriječilo daljnje iseljavanje ljudi u Europu.

Činjenica je i da su Francuska i Njemačka odlučne podržati Bašara al-Asada, s čim se Amerika ne slaže. Nijemci i Francuzi trenutno se slažu s Putinom da jedino jak diktator može svladati krizu u zemlji.

Komentari

komentari