– Iz godine u godinu možemo uočiti smanjenja u budžetskim sredstvima FBiH predviđenim za kulturu i sport. Ovaj trend je konstantan još iz 2008. godine i ne čini se alarmantnim s obzirom na to da se uvijek radi od 3 do 10 posto smanjenja budžeta u odnosu na prethodnu godinu. No, ako uzmete u obzir da takav trend postoji sedam godina, onda shvatate da putem zbirnog rezultata dolazite do velikih umanjenja – kazala je Marjanović.

Prijedlog Vlade FBiH u Nacrtu Budžeta FBiH za 2016. godinu, o kojem je govorila, je umanjenje finansijskih sredstava namijenjenih Fondaciji za kinematografiju, a koji zbog pozitivnih efekata na privredu FBiH ne bi trebao biti izložen mjerama štednje Vlade FBiH.

– S iznosa od 3 miliona KM iz 2008., iznos predviđen za 2016. godinu tokom posljednjih sedam godina, smanjen je za više od 50 posto, odnosno za 1.660.000 KM – pojasnila je.

Napomenula je da Fondacija za kinematografiju djeluje u sklopu Ministarstva kulture i sporta FBiH s ciljem pružanja finansijske potpore razvoju kinematografije te da je osnovana 2002. godine kao odraz volje Vlade FBiH da zbog velikog uspjeha bh. filmskih autora, osigura organiziranu javnu podršku za bh. produkciju.

Istakla je da je sada, 13 godina nakon osnivanja Fondacije, prevaziđen proizvodni kapacitet.

– Bilježimo stalni pad sredstava Fondacije, dok s druge strane rastu potrebe i broj produkcija koje se bave kinematografijom iz svih kantona. U 2014. je zabilježen rekordni broj prijava za produkcijska sredstva. Dolaze nove generacije reditelja, producenata, glumaca iz Tuzle i Sarajeva koji nemaju mogućnost da se bave svojom strukom u svojoj zemlji – kazala je Marjanović, dodajući da se zato kao i njihovi vršnjaci doktori, pravnici, ekonomisti, mladi umjetnici odlučuju da napuste BiH.

Naglasila je da današnji mladi autori nemaju podršku te da ne smijemo dozvoliti da bh. kinematografija propadne, jer s njom, ne samo da će propasti novi potencijali, nego i jedna od rijetkih uspješnih privrednih grana FBiH.

Podsjetila je da je po istraživanju “Mapiranje filmske industrije u BiH”, projekta koji je finansirao UNESCO u 2012. godini, na budžet Fondacije u iznosu od 2.200.000 KM ukupan promet kinematografske industrije bio 20 miliona KM. Direktne strane investicije bile su 6,7 miliona, a izvoz 4,1 milion.

Također je napomenula da sredstva koja FBiH ulaže u poticaj kinematografije finansiraju do 30 posto budžeta projekata.

– Ostalih 70 posto producenti uglavnom pronalaze u vidu stranih investicija, naročito obzirom na članstvo BiH u međunarodnim tijelima poput Euroimage-a i Media programa Evropske komisije. Jednostavnim rječnikom, na svaku uloženu marku u bh. film, FBiH dobija 10 KM – pojasnila je Marjanović.

Ovim je putem uputila inicijativu Vladi FBiH da osigura podršku od dva miliona KM za 2016. godinu, pojasnivši da je to neophodni minimum koji omogućava da se na godišnjem nivou snimi bar jedan bh. film.

Zaključila je da, imajući u vidu dobit koju donosi FBiH, finansijska podrška kinematografiji ne bi smjela biti podložna mjerama štednje Vlade FBiH jer će se u suprotnom “konstantnim smanjenjem ulaganja ugasiti ova izuzetno uspješna privredno kulturna grana”.

(FENA)