Karipska državica Belize, ujedno i dio Commonwealtha, prva je zemlja u razvoju koja je zabranila bušenje o oceanu te izvlačenje nafte i plina. Zemlja sa manje od 400.000 stanovnika gdje je engleski službeni jezik odlučila je kako od potencijalne ekološke katastrofe želi zaštititi svoj koraljni greben, najveći na svijetu poslije australskog Great Barrier Reefa.

Velika je to pobjeda za ‘Belize Barrier Reef Reserve System World Heritage site’ koji je i na popisu UNESCO-ve liste zaštićenih područja, cjelokupnu floru i faunu ali i tisuće građana koji žive na obali, te budućnost turizma u toj zemlji.

– Danas je veliki dan za Belize. Ne samo da su političari poslušali glas naroda i zaštitili koraljni greben koji je bio ugrožen seizmičkim istraživanjima, već smo postali i svjetski lider kada je zaštita oceana u pitanju – rekla je Nadia Bood koja je znanstvenu karijeru posvetila koraljnom grebenu.

Dio ekosustava oko grebena već je ugrozila priobalna gradnja, a potencijalno bušenje morskog dna s ciljem izvlačenja nafte i plina dodatno bi dovelo u pitanje ne samo opstanak 1.400 vrsta oko grebena već i ekonomiju i prirodne resurse Belizea. World Wildlife Fund i kampanju koje je dovela do zabrane podržalo je preko 450.000 ljudi diljem svijeta, mnogi od njih znanstvenici i ekolozi.

WALLPAPER

Naftna revolucija započela je 2006. kada su u Belize došli investitori iz Irske i savezne države Colorado, a dnevno se proizvodilo 5.000 barela, dok je začetnica investicija, geologinja iz Denver Susan Morrice, predviđala kako će Belize jednog dana proizvoditi 50.000 barela dnevno. Nekada britanski Honduras nije imao niti ministarstvo energetike, naftovode ili industriju, a dodatne je probleme stvarala i nesređena granica s Gvatemalom blizu koje su naftna polja koja je Belize htio crpiti.

Belize će sada ostati, nadaju se građani, netaknuti raj šarenih koralja, morskih životinja i mangrovih šuma na obali. Posebno je to važno ako se uzme u obzir da malena država godišnje od turizma i ribarstva uprihodi 237 milijuna dolara godišnje.

– Nadam se da će i druge države podržati očuvanje oceana – rekla je Bood.

EXPRESS.HR/POSLOVNIDNEVNIK.BA