“Posljedice jednog ovakvog zakona bi mogle biti strašne”, zaključila je direktorica Transparency Internationala.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u RS, kojim je predviđeno uspostavljanje rezervnog sastava policije.

Direktorica Transparency Internatiionala u BiH Ivana Korajlić kazala je za Vijesti.ba kako je TI zajedno s drugim nevladinim organizacijama uputio Inicjativu NS RS-a da povuče Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima zato što sadrži brojne sporne odredbe.

“Ne samo vezane za rezervni sastav, već i da se kroz brojne predložene odredbe znatno proširuju nadležnosti policijskih službenika, a da nisu detaljno pojašnjene i precizirane te odredbe, tako da se ostavlja ogroman prostor za tumačenja na terenu, prije svega vezano za nadležnosti u vezi sa pozivanjem lica na razgovor”, kaže Korajlić.

Zatim, dodaje on postoje brojne sporne odredbe, vezano čak i za lišavanje slobode gdje se samo generalno poziva na Zakon o krivičnom postupku, a da nije definisano u kojim slučajevima i ono što je također jako sporno, što smo naglašavali, a to je vezano za angažovanje trećih lica, odnosno bilo kojih lica mimo službenika.

Za te tzv. skrivene istražitelje u okviru provođenja posebnih istražnih radnji gdje smo ukazali da to nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, da to može dovesti do veoma opasnih situacija da se uključuju ljudi mimo tačno propisanih procedura koje su navodile na koji način se ovo radi, sada se ostavlja mogućnost da se angažuju ljudi iz različitih miljea i možda čak i upitne osobe koje su direktno uključene u provođenje procesa istražnih radnji i omogućava se davanje identiteta i svega ostalog, a prije samog zvaničnog početka posebnih istražnih radnji”, napominje direktorica TI-a.

Dakle, naglašava Korajlić, poenta je da se ide apsolutno na proširenje nadležnosti i stvaranja nekakvih posebnih grupacija unutar MUP-a, odnosno pri policiji.

“S druge strane se omogućava policijskim službenicima na terenu da sami odlučuju koga će pozivati na razgovor, koga će privoditi i hapsiti i u kojim situacijama. I to može biti vrlo opasno i po njihovo obavljanje dužnosti u smislu omogućavanja prekoračenja ovlaštenja do toga da može biti opasno i po ljudska prava i slobode i svega ostalog. Vidjeli smo šta se sve dešavalo u prethodnom periodu u Banja Luci upravo vezano za postupanje policijskih službenika”, pojašnjava ona.

Nažalost, potcrtava Korajlić, ono što je bilo očigledno od samog početka, da je cilj bio, prije svega, u cijelom ovom paketu zakona, koji je MUP predložio, da prije svega prođe Zakon o unutrašnjim poslovima.

“Dok su se svi manje-više bavili Zakonom o okupljanju i Zakonom o javnom redu i miru, gdje također predložene odredbe jesu sporne, ali se najveća pažnja fokusirala na to, kako međunarodne zajednice i lokalne javnosti, a da je ovaj Zakon o policiji prošao bez neke posebne osude javnosti, osim reakcija nevladinog sektora”, kaže ona.

Korajlić naglašava kako posebno zabrinjava nedostatak reakcije stručnog dijela javnosti, koja bi trebala da zna šta ovo podrazumijeva i kakve implikacije može imati, ali očigledno da ovdje nema dovoljno hrabrosti da se direktno suprostavi ovakvim inicijativama.

Brojni kritičari Nacrta zakona upozoravaju da on predstavlja i kršenje mira u BiH.

“Ova priča oko rezervnog sastava policije i činjenice da je tamo naznačeno da će pripadnici tog rezervnog sastava zaduživati oružje, na kraju krajeva, ostavlja ogroman prostor za polemisanje o tome šta je cilj, da ne govorimo o tome da je uslijedilo nakon brojnih najava vlasti u Republici Srpskoj da će se formirati i posebna obavještajna tijela ovdje, tako da je vrlo moguće da je ovo jedan uvod da se na mala vrata pokušavaju omogućiti takve stvari”, upozorava ona.

Jednostavno, zaključuje Ivana Korajlić, vidjeli smo već i ranije na koji način je policija ovdje korištena od strane vlasti u RS-u, odnosno od strane pojedinaca za obračun s neistomišljenicima.

“Posljedice jednog ovakvog zakona bi mogle biti strašne”, zaključila je direktorica Transparency Internationala./slobodna Bosna/

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari