Posjeta zamjenika američkog državnog sekretara Johna Sullivana Bosni i Hercegovini pokazuje da su SAD nivo svog razmišljanja o Balkanu, odnosno jugoistoku Evrope podigle na jedan viši nivo, mišljenja je profesor Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja

U razgovoru za Vijesti.ba, Šolaja ističe kako su se SAD u posljednjih desetak i više godina Balkanom uglavnom bavile preko zamjenika pomoćnika sekretara za Evropu i Aziju.

– Ovo bi sad moglo značiti da će SAD obratiti više pažnje na procese i sve ono što se dešava u ovom dijelu Evrope – kaže Šolaja.

Bitnim ocjenjuje činjenicu da je Sullivan izrazio interes SAD-a da se BiH što brže kreće na svom putu ka EU i NATO-u – što je i bila politika naše zemlje od 2009., kada je podnesena aplikacija za Akcioni plan za članstvo (MAP).

– Činjenica je isto tako da su upućene neke poruke da se što više u BiH provode zajedničke politike i da se one usaglašavaju. Na kraju krajeva, to je potvrdila i američka podrška odluci CIK-a BiH da primijeni popis iz 2013. na formiranje federalnog Doma naroda, kao i pismo predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koje se ne odnosi direktno na BiH, ali govori o principima na kojima treba da se funkcioniše – da se od svih aktera traži da dogovorima rješavaju međusobne odnose – govori Šolaja.

Prema njegovim riječima, u proteklih nekoliko godina izgledalo je kao da su SAD digle ruke od zapadnog Balkana jer se njim nisu bavile direktno.

– SAD su to uglavnom radile u koordinaciji sa EU, ali posljednjih 70-80 godina, kad god Evropa nije mogla da riješi neke probleme na svom jugoistoku, SAD bi ulazile u taj prostor i nastojale ga riješiti – dodaje Šolaja.

Kao jedan od primjera naveo je rat u BiH 1992-1995., koji su Dejtonskim mirovnim sporazumom zaustavile SAD, nakon što to prethodno nije umjela riješiti Evropa.

– Kad se god vidi da je Evropa opterećena unutrašnjom krizom, SAD nastoje da direktno uspostave odnose sa zemljama Balkana i riješe krizu – poručuje Šolaja.

Smatra da SAD neće nekim svojim aktivnostima direktno utjecati na situaciju u našoj državi.

– Ako neko misli da će insistirati na smjenama ljudi i donošenju nekih dokumenata, toga neće biti, jer takve situacije uglavnom kasnije pokažu svu svoju neodrživost i problematičnost – ističe Šolaja.

Prema njegovim riječima, SAD će insistirati na tome da se politički akteri u BiH dogavaraju i da se na bazi tih dogovora ostvaruje vlast i realizuju politički ciljevi.

– U tom smislu SAD mogu pribjeći drugim mehanizmima – raznim vrstama sankcija, od ekonomskih do političkih, ali vjerovatno i upućivanju poruka EU da pooštri svoje kriterije zemljama koje joj se nastoje pridružiti.

– Ovdje se ipak mora biti dosta oprezan, jer mislim da je to nešto jače prisustvo SAD-a više izazvano snažnijim prisustvom Rusije i nekih drugih aktera u regionu, poput Turske i Kine, nego zbog nesposobnosti i neaktivnosti EU – kaže Šolaja.

Napominje kako neko direktnije miješanje SAD-a ne samo da ne bi bilo primjereno trenutku i političkoj situaciji u BiH, već ne bi bilo ni dobrodošlo iz ugla drugih sila.

– Mislim da situacija nije takva da se neke politike provode izolovano i bez obzira prema drugima. Prema tome, tu sada mora postojati jedan oprez – zaključuje Šolaja u razgovoru za Vijesti.ba.
Vijesti.ba/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari