A sve se krađe ne prijavljuju niti ih policija bilježi jer zbog organiziranog i ograničenog boravka unutar zidina i u Dubrovniku općenito, gosti s kruzera često uopće nemaju vremena prijaviti krađu

Obrazac je već poznat. Žena se priključuje skupini stranih gostiju na Stradunu i neko vrijeme glumi veliki interes za ono što im vodič govori.

Dok se turisti primiču vratima samostana Male braće kako bi razgledali Piettu, ”pridružena članica” izvlači se na začelje grupe i kreće u akciju.

Dok ostali prate vodiča, žena vješto otvara patent zatvarač ruksaka turista, te zavlači ruku u torbicu gošće do njega.

Sve što izvuče, vješto posprema u torbu za plažu koja joj visi o ramenu. I prije nego su turisti uopće primijetili da su pokradeni, žena se neprimijećena udaljava i kreće u lov na nove žrtve.

Priča je to prodavačice u suvenirnici u povijesnoj jezgri Grada koja je svjedočila klasičnom primjeru sezonske krađe, a događaju se svakodnevno.

A sve se krađe ne prijavljuju niti ih policija bilježi jer zbog organiziranog i ograničenog boravka unutar zidina i u Dubrovniku općenito, gosti s kruzera često uopće nemaju vremena prijaviti krađu.

Uz to, nerijetko tek nakon povratka na kruzer postanu svjesni da su okradeni, a tada je, ako krađu i žele prijaviti, već prekasno.

Počiniteljice krađa i ove su godine većinom državljanke Bugarske. Osjetno je manje džeparoša iz Rumunjske, ali je stoga uočena nova grupa dugoprstića – to su stanovnice Međimurja i sjeverozapadnog dijela Hrvatske.

Policijski inspektori koji prate ovu problematiku kažu da ih odaju neobični detalji: ljetni šeširi širokog oboda. Takav ‘modni dodatak’ lupežice biraju jer im baca sjenu na lice te ih se kasnije, u slučaju da ih uhite, turisti i(li) svjedoci teže prepoznaju.

Prema podacima PU dubrovačko-neretvanske, broj zabilježenih kaznenih djela na štetu inozemnih državljana tijekom nekoliko posljednjih godina približno je jednak: ”Svake godine bilježimo oko 50 kaznenih djela imovinskog kriminaliteta na štetu stranaca. Konkretno, lani su zabilježena 44 imovinska delikta, dok ih je 2016. godine bilo 55, a tijekom 2015. – 54. Međutim, do konca lipnja ove godine već je zabilježeno 35 imovinskih kaznenih djela”.

“Najčešće se radi o kaznenim djelima počinjenima na području stare gradske jezgre, gdje počinitelji koriste veliku koncentraciju ljudi na malom prostoru”, ističe policijska službenica za odnose s javnošću Andrijana Biskup te napominje: ”Navedene brojke svakako treba promatrati u kontekstu broja turista koji godišnje posjete područje Dubrovnika, a kojih je u prošloj godini bilo oko 3 milijuna, računajući i goste s kruzera, te stoga nikako ne možemo govoriti o trendu koji Dubrovnik čini opasnim gradom.”

”Upravo suprotno, Dubrovnik i područje Dubrovačko-neretvanske županije već godinama slove kao sigurno turističko odredište, što nas čini prepoznatljivim u svijetu”, kažu iz policije i dodaju kako je to rezultat planiranja i preventivnih aktivnosti koje najjužnija hrvatska PU poduzima samostalno i u suradnji s drugima radi jačanja sigurnosti.

Iako se očekuje manje potkradanja turista, odlučujući će čimbenik uvijek biti – gužve. A njih je i dalje previše.

 

(SD/SB/PD.ba)

Komentari

komentari