Smatra da migranti u prostorijama ‘Agrokomerca’ mogu biti smješteni samo “ako se proglasi ratno stanje”. To je njen odgovor na pitanje šta ako viši nivoi vlasti budu insistirali da to bude imovina ‘Agrokomerca’.

Elvira Abdić-Jelenović, predsjednica Kluba Laburističke stranke u Opštinskom vijeću Velike Kladuše je govorila za N1 o prilivu migranta na području te lokalne zajednice. Njen je prijedlog je da se proglasi ratno stanje u BiH zbog priliva migranata. Za nju je, kaže, nepravedno da Velika Kladuša kao opština snosi teret nefunkcionisanja cijele države.

Svoj prijedlog je obrazložila sljedećim riječima:

“Jučer smo predložili, ja osobno, da se proglasi ratno stanje u BiH jer mi ne vladamo situacijom u BiH. Ako ne možemo obezbijediti svojim građanima sigurnost njihovog života i imovine. Onda mi ne postojimo kao država. Nisam izmislila to ja. Ne kažem zbog toga što mislim da sam pametnija. To je jednostavan zaključak. Oni su čak rekli za prijedlog lokaliteta Velike Kladuše da je predložila Vladi FBiH, zato što je imovina ‘Agrokomerca’ pod njenom ingerencijom, pa sad je to bila jedina ocjena. Nikakve druge ocjene i analize sa sfere sigurnosti, blizine graničnog prelaza, naseljenosti – ništa nije bio parametar. Samo im je parametar bila imovina. Opasno je za nas sve u BiH da se to radi. Niko od nas nije siguran”, objasnila je Abdić-Jelenović.

Smatra da migranti u prostorijama ‘Agrokomerca’ mogu biti smješteni samo “ako se proglasi ratno stanje”. To je njen odgovor na pitanje šta ako viši nivoi vlasti budu insistirali da to bude imovina ‘Agrokomerca’.

“Mislim da oni to ne mogu donijeti, zato što smo mi saglasni u tome da na takav način ne želimo. Ako smatraju to, kao što je zamjenik ministra rekao da oni mogu sve, znači da je to ratno stanje. Samo u toj situaciji oni mogu zadirati u rad lokalnih zajednica. Samo na takav način, ako je rat”, kazala je Abdić-Jelenović.

Za nju nije uredu da jedna opština snosi teret nefunkcionisanja cijele države po ovom pitanju.

“Nakon dugosatne rasprave i posjete zamjenika ministra sigurnosti BiH okončana sjednica donošenjem sedam zaključaka. Najbitniji je da je općinsko vijeće jednoglasno usvojilo zaključak da nije za to da se migrantski centar pravi u Velikoj Kladuši. Smatramo da se to pitanje može rješiti tako da napravimo disperziju tog problema na sve općine u BiH. Nije uredu da jedna općina snosi teret nefunkcioniranja države BiH. Najmanje smo mogli učestvovati na rješavanje tog problema”, naglasila je.

Ukazala je u nekoliko navrata da država BiH nema sistemsko rješenje za priliv migranata i da Velika Kladuša kao lokalna zajednica svaki dan živi s ovim problemom.

“Nemamo nikog u institucijama koje odgovoran za to. Tražili smo da se uključi lokalna vlast u bilo kakve rješavanje krize na općini Velika Kladuša, što dosad nije bio slučaj. U prilog govori tome da je zamjenik ministra sigurnosti BiH došao prvi put, došao je najviše do Bihaća. Što govori o njihovom načinu rada i koliko smatraju da je ta situacija ozbiljna. Jer ako oni kažu imaju koordinaciju samo jednom tjedno, onda to nama svima to treba značiti. Mi svaki dan živimo s tim problemom. Imamo veliki trošak u općini. Ne samo što imamo trošak, to je i sa sigurnosnog stajališta prevazilazi ono što može jedna lokalna zajednica, ali i ono što može naša policijska uprava koja je pod ingerencijom Kantona”, rekla je.

Tvrdi da je zamjenik ministra sigurnosti BiH ukazao na to da je poznat samo identitet 600 migranta od 6.400 njih. Upozorio je i da je moguće da među njima postoje i pripadnici terorističkih organizacija.

“Zamjenik ministra sigurnosti nam je rekao, što nas je dodatno destabiliziralo i učinilo još nesigurnijim, a to je da Ministarstvo sigurnosti BiH nema podataka. Ako to nemaju koji su nadležni za to, ako to nemaju oni koji su ih mogli sresti na toj putanji od tisuću kilometara koju oni prođu po BiH i ako nam kažu da po njihovim nezvaničnim podacima ima sedam tisuća migratana, od čega je samo 600 zatražilo azil. Znači da preostalih 6.400 uopšte nema identitet. Ne zna se ko su, što su i koliko puta su promijenili identitet dok su došli do BiH. Oni čak sumnjaju da tu ima raznih grupa – terorističkih. To nam je sve iznio zamjenik ministra sigurnosti BiH. Shvatite onda da država nema nikakav plan”, istakla je Abdić-Jelenović.

Na sastanku sa zamjenikom ministra sigurnosti BiH joj je rečeno da postoji mogućnost da bezvizni režim za BiH bude ugrožen.

“Nama je jučer rečeno da mi trebamo očekivati da će u narednom periodu veći pritisak biti na granicu sa Hrvatskom. Kada oni krenu prema Hrvatskoj, nama se zatvori granični prelaz. Problem je to jer jako puno naših ljudi radi u zemljama Evropske unije. Dolaze svaki vikend ili svaki drugi vikend. Osim što su zabrinuti za svoje kuće koje su ovdje prazne, sada trebaju biti zabrinuti da li će uopće moći doći ovdje. U trenutku kada krenete na posao, može se desiti pritisak migranata i da se zatvori granični prelaz. Rečeno nam je da se vrlo lako BiH ukine bezvizni režim”, upozorila je kazavši sljedeće:

“Da li to neko u Bosni to proizvodi radi izbora – nama nije jasno. Mi smo zbunjeni od te posjete zamjenika ministra sigurnosti BiH. To nam je dodatno usložnilo svu situaciju. Ona zahtjeva da svi duboko promišljamo i vidimo kako ćemo dalje”.

Mišljenja je da i ako bi se migranti smjestili u prostorije ‘Agrokomerca’, time se ne bi ništa rješilo.

“Jučer je jedna paralela izvršena prema tom koliko je narod u Velikoj Kladuši uvijek pomagao svima ostalim. Došli smo u situaciju da možete jesti danas i ne jesti narednih pet dana. Znači, nema organizacije, ništa nije organizirano – nema smještaja, ishrane, uvjeti nisu higijenski. Apsolutno nema nikakvog plana. U toj situaciji kada džava nema ništa od toga, nama ništa nije potrebno. To je samo problem koji gurate daleko od sebe. Ništa ne činite. S tom lokacijom ništa se ne nalazi osim krova. S njom ne doalze policajci, medicinska zaštita jer UNHCR navodno nema novca”, objasnila je.

Ukazala je na to da im je zamjenik ministra sigurnosti obznanio da će novac Evropske unije za migrante u BiH biti iskorišten za njihov smještaj u sarajevske hostele i to za one koji ne žele otići iz glavnog grada BiH.

“Oni su dobili novac od Evropske unije za koje zamjenik ministra kaže da ga trebaju potrošiti i za hostele gdje će biti smješteni migranti koji ne žele da idu iz Sarajeva. Imamo sredstva koja će biti potrošena u razvoj turizma u gradu Sarajevu. O migrantima niko ne razmišlja”, kazala je.

SlobodnaBosna/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari