Ne postoji prijetnja od eskalacije migrantske krize u BiH, a nadležne institucije situaciju drže pod apsolutnom kontrolom, tvrdi za Srpskainfo ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

On, između ostalog, kaže da medijski napisi o postojanju navodnog tajnog plana institucija BiH da u Republici Srpskoj smjeste 11.000 migranata nisu tačne, te da, prema njegovim riječima, predstavljaju spin.

– To je najobičnija glupost. Pretpostavljam da je ona fabrikovana od aktuelne vlasti u RS – kaže Mektić.

Tvrdite da nije tačno da je neko iz Savjeta ministara BiH tajno donio odluku da 11.000 migranata bude raspoređeno u Banjaluku, Bijeljinu, Trebinje, Zvornik, Višegrad i Gradišku?

– Nema takvog plana, niti ima bilo kakvih tajni. Riječ je o procesu koji se odvija preko Turske, Grčke, Albanije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Austrije, pa sve do Zapadne Evrope. To nije problem BiH, niti je ovdje proizveden na bilo koji način. Mi smo žrtve situacije za koju je, po mom mišljenju, najodgovornija Zapadna Evropa. Snosimo veliki teret i troškove takve politike i kao svaka druga država na migrantskoj ruti borimo se da upravljamo tim procesom i da ga držimo pod kontrolom. I da smo imali nekakav tajni plan s tim se ne bi složili sami migranti.

Ako narednih dana i mjeseci dođe do povećanja broja migranata u BiH, gdje će biti smješteni?

– Migranti su nadležnost institucija BiH. Naša prva obaveza je da ih spriječimo da uopšte nelegalno pređu granicu. Međutim, pošto je granicu nemoguće hermetički zatvoriti, što ne uspijeva nijednoj državi, i mi imamo takve probleme. Ako su već ušli, imamo određene humanitarne obaveze prema tim ljudima.

Da li te obaveze nalažu i smještaj u RS?

– U Operativnom štabu zaključili smo da nema smisla praviti neke nove prihvatne centre izvan rute kojom se migranti kreću. Čak ni azilantski centar u Sarajevu nije popunjen, jer ti ljudi ne žele da ostanu ovdje. Oni žele da idu dalje, prema Zapadnoj Evropi. Računamo da će sadašnji prihvatni centri u Salakovcu, Delijašu kod Sarajeva, Hadžićima i na području Unsko-sanskog kantona biti dovoljni da upravljamo tim procesom. Vrijeme je pred nama i vidjećete da migranti ne žele da ostanu u BiH, niti postoji raspoloženje da ih mi prihvatamo na određeni rok. Za to nemamo ni smještajne kapacitete ni neke druge važne resurse.

Predsjednik RS Milorad Dodik nedavno je upozorio na opasnost od toga da bi jedan dio migranata ipak mogao da ostane u BiH, što bi, kako je rekao, moglo da promijeni demografsku sliku na štetu Srba.

– Kao čovjek koji upravlja tim procesom odgovorno tvrdim da nema šanse da se to dogodi.

Na osnovu čega to tvrdite?

– Nijedan migrant koji je do sada ušao u BiH nije dobio azil. Kao što sam već rekao, njihov krajnji cilj je Zapadna Evropa. Laž je da će neko ovdje za tri godine dobiti državljansto BiH jer za to nema zakonskih mogućnosti, čak i kad bi neko to želio.

Postoje razne spekulacije o tačnom broju migranata u BiH. Osim političara, čak i pojedini analitičari tvrde da ih ima najmanje 30.000 i da vlasti BiH to kriju.

– Ništa mi ne krijemo. Neka se pozovu na relevantne izvore ti što tvrde da ih ima 30.000. Slušao sam Nikolu Špirića kako je u Parlamentu BiH govorio da je takve podatke čuo od svojih kolega profesora. Da li su to relevantni izvori?

Koji je onda tačan broj?

– Ministarstvo bezbjednosti prije dva dana raspolagalo je brojem od 4.870 migranata, koji su od početka ove godine ilegalno ušli u BiH. Od tog broja 70 odsto je već otišlo iz BiH. Ti ljudi u prosjeku se ne zadržavaju duže od 15 dana na našoj teritoriji. Nedavno sam razgovarao s kolegama iz Crne Gore i dobio podatke da je u prvih pet mjeseci ove godine skoro isti broj migranata prošao i kroz tu zemlju. Kako je moguće da ih u BiH ima 30.000 ili čak 50.000, kako neki tvrde, a kroz Crnu Goru je prošlo negdje oko 5.000?! Nisu ovdje valjda pali s neba.

Na osnovu kontakata s kolegama iz susjednih zemlja, imate li procjene da li će migrantski talas da slabi ili postoji prijetnja od nove eskalacije?

– Imamo neku vrstu kontakata, ali to je nedovoljno. U Briselu sam istakao da je nevjerovatno da imamo takav problem na prostoru osam ili devet država, a da nemamo redovnu komunikaciju i da ne tražimo zajednička rješenja. Zbog toga sam zakazao ministarsku konferenciju 7. juna u Sarajevu. Pozvali smo nadležne ministre na prostoru od Grčke do Austrije. Na konferenciji ću predložiti da donesemo zaključke o tome kako ojačati granice, kao i to da oni koji ipak uđu u naše države budu humanitarno zaštićeni dok ne odu u druge zemlje. Tvrdim da ova kriza ne eskalira u bilo kakvu nekontrolisanu situaciju.

Postoji li mogućnost bolje zaštite granica BiH?

– Preraspodijelio sam jedan broj ljudi iz SIPA i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i pridodao ih Graničnoj policiji za pojačanu kontrolu granice. Postigao sam dogovor i sa MUP RS i policijom Brčko distrikta i sada odrađujemo tehnički dio posla da i dio policije RS, zajedno sa Graničnom policijom BiH, štiti granicu. Tako bi trebalo da drastično smanjimo broj nelegalnih ulazaka u BiH.

 Bezbjednosne provjere

Da li su među migrantima u BiH otkrivene osobe koje imaju veze s ISIS ili nekim drugim terorističkim grupama?

– Jasno je da postoji opasnost od toga da među migrantima postoji određeni broj takvih lica. To je problem koji rješavamo na međunarodnom nivou u saradnji s Interpolom, Europolom i partnerima iz drugih zemalja. Svakog migranta registrujemo i uzimamo biometrijske podatke. Među migrantima koji su registrovani nismo našli nijednog koji se dovodi u vezu s navedenim terorističkim grupama. Ne tvrdim da je nemoguće da se neko provukao, ali zvaničnih podataka nemamo.