Prije nedjelju dana Bijela kuća je upozoravala da je ruska invazija Ukrajine neminovna. Od tada se još uvijek ništa nije dogodilo, ali se i te kako osjećaju tenzije u vazduhu, a sat polako otkucava.

Analitičar CNN-a pokušao je da trenutni odnos Rusije i Ukrajine prikaže metaforički pomoću vremenskih prilika.

U narednim nedjeljama, led polako može da počne da se topi, mada postoji mogućnost da je Ruski led dovoljno debeo da bi počeo sa otapanjem. U kom će pravcu led ići zavisi od ‘vremenskih uslova’ u Ukrajini, mada veliku ulogu igra i vremenska prognoza koju budete posmatrali”, napisao je Nik Paton, urednik CNN-a.

Danas počinju Zimske olimpijske igre u Kini, pa je moguće da ruski predsjednik Vladimir Putin neće pokvariti spektakl svog prijatelja Si Đinpinga i u vrijeme ove sportske manifestacije pokrene rat hiljadama kilometara dalje.

Kritičari ruske politike slažu se da bi pun potencijal invazije, za koju je Bajdenova administracija gotovo sigurna da će se dogoditi, mogla da ima katastrofalne posljedice.

Međutim, postoji još nekoliko scenarija koje bi Putin mogao da sprovede, a koji ne uključuju invaziju na susjednu Ukrajinu.

Većina analiza oko Putinovih mogućih opcija povezana je sa njegovim temperamentom za koji neki smatraju da je vođen ogorčenošću, dok drugi smatraju da je on sklon da se potpuno izoluje od očiglednih činjenica.

Opcija za koju će se ruski predsjednik odlučiti zavisiće od toga koliko bi ona mogla da bude uspješna, kao i od mogućeg odgovora Zapada na njegov potez.

Međutim, njegovo okruženje bi možda moglo da ga ubjedi da je svaka opcija neprihvatljiva i da bi ukoliko ne uradi ništa to bio dobar taktički potez.

Autsajderi iz Kremlja zaključili su da bi Moskva trebalo da učini nešto kako bi izbjegla da u očima drugih izgleda slabo. Međutim, upravo ti autsajderi bi mogli da ubjede sebe, ali i donosioce odluka, da je najbolje da ne učine ništa.

Nešto što nikome do sada nije palo na pamet

Ova opcija je nezamisliva za domaću industriju ratnih igara koji smatraju da je sukob neminovan, ali kada se Putin niotkuda pojavio i preuzeo vlast 1990-ih, uspio je da izvrši invaziju na Čečeniju, upotrijebio je misteriozni gas da okonča opsadnu moskovskog pozorišta 2002. godine, uhapsio je ruskog oligarha Mihaila Hodorovskog, zauzeo je Krim 2014. godine, pa je jasno da on od samog početka prkosi očekivanjima.

Naravno da je teško da se pretpostavi šta bi mogao da bude njegov sljedeći potez, međutim, jasno je da ima mnogo opcija koje može da povuče, a koji ne uključuju invaziju na susjednu Ukrajinu.

Centralna Azija nalazi se u haotičnom stanju, pa su njeni rukovodioci možda raspoloženi za još neke intervencije, poput onih koje smo nedavno vidjeli u Kazahstanu. Arktik je mjesto o kom Rusija veoma vodi računa. Švedski Gotland i norveški Svalbard su ostrva koja su često na ivici da upravo u njima Rusija započne invaziju, a slična je situacija i u Južnoj Americi u kojoj Rusija ima mnogo mogućnosti da poremeti sadašnji status kvo.

Ukratko, mogućnosti su mnogobrojne, a Putin je svijet u svoju sposobnost da može da iznenadi davno uvjerio.

Tražiti rješenje u separatističkim oblastima u Ukrajini

Ovo je daleko najgora opcija. Mirovni pregovori oko Donbasa su u zastoju, dijelom jer Moskva ne odaje utisak da nešto želi da promjeni, ali i zato što Kijev odbija da pristane na sporazum kojim bi oni prećutno dozvolili Rusiji da ima kontrolu nad dvjema svojih enklava na istoku.

Proces iz Minska u kom evropske sile nastoje da podstaknu na postizanje trajnog rješenja, mogao bi da dobije nove razmjere. Putin i njegov ukrajinski kolega Vladimir Zelenski možda će narednih dana kratko razgovarati. Međutim teško je da će bilo koja od strana popustiti.

Moskva iz praktičnih i ideoloških razloga ne može da ukine svoj uticaj u Donbasu, jer je on duboko ukorjenjen.

Priznavanje separatističkih enklava u istočnoj Ukrajini

Ovu opciju je ruski Parlament često predlagao kao dobru opciju, iako je nejasno u koji oblik bi ovo priznavanje moglo da poprimi.

Da li bi samoproglašeni dijelovi Donjeck i Lugansk postali dio Rusije ili bi bile odvojeni entiteti koje bi Rusija podržavala.

Ukoliko se ovo dogodi to bi bila loša opcija za Kremlj jer bi nakon toga mogle da uslijede nove sankcije od SAD-a i značilo bi da je ekonomski nered u ove dvije enklave u potpunosti u vlasništvu Moskve.

Stavljanje ruskih vojnika na liniju fronta takođe bi bio preveliki rizik od uvlačenja Rusije u novi rat.

Ostavljanje više hiljada vojnika u Bjelorusiji

Američka ambasadorka pri UN Linda Tomas Grinfild rekla je da se trenutno u Bjelorusiji nalazi 5.000 ruskih vojnika, a da bi početkom ovog mjeseca moglo da dođe još 30.000.

Ovo je poklon Putinu, budući da je on pomogao u gušenju nedavnih protesta u Minsku i pružio pomoć Lukašenku. Moskva je tada čvrsto stala uz Lukašenka, bez obzira na njegov dvosmislen stav prema Rusiji koje je imao posljednjih desetak godina.

Putin bi nakon zajedničkih vojnih vježbi mogao da odluči da dioo ili sve trupe ostavi u ovoj državi.

Ovaj potez bi narednih godina mogao da ugrozi Kijev, jer je ukrajinska prijestonica udaljena samo dva sata od bjeloruske granice.

Putin bi takođe imao izgovor povodom ove situacije, jer odakle Vašingtonu pravo da kritikuje Rusiju što ostavlja trupe u Bjelorusiji kada oni raspoređuju vojnike po svim članicama alijanse.

Ukrajina će svakako bitu u goroj poziciji nego što je bila prije tri mjeseca, kada je počelo da se govori o mogućoj invaziji od strane Rusije.

Međutim, bez obzira na sve, Putinov sljedeći potez zavisi upravo od njega, a upravo je ovo i sama Bijela kuća više puta istakla.

Jedno je sigurno, alternative postoje, a Putin ima dugogodišnje iskustvo u povlačenju neočekivanih i suptilnih poteza, prenosi Telegraf.

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari