“Imigracija ne može biti napor sedam generacija koji se nikada ne okončava jednostavno zato što se ne zovete Klaus ili Erika”, izjavila je nasmiješena Merkel tokom ceremonije obilježavanja 60. godišnjice potpisivanja ugovora između Njemačke i Turske kojim je dovedeno stotine hiljada Turaka u Njemačku kako bi popunili jazove u radnoj snazi tokom 1960-ih.

“Pitanje je koliko dugo osoba koja očigledno nema njemačko ime mora da se integrira prije nego što bude integrirana. Mislim da bi svako trebao imati šansu, na kraju kada dobije njemačko državljanstvo, da se smatra dijelom ove zemlje, i tu ime ne smije igrati ulogu”, dodala je.

Merkel, koja predvodi Njemačku 16 godina, planira odsutupiti nakon izbora 26. septembra na kojima njen konzervativni blok riskira gubljenje vlasti jer zaostaje za Socijaldemokratima lijevog centra (SPD) u anketama javnosti.

Njena Hrišćansko demokratska unija (CDU) i njena sestrinska stranka, bavarska Hrišćansko socijalna unija (CSU), suočavaju se s postepenim padom popularnosti od njene odluke u 2015. da prihvati skoro milion tražilaca azila, većinom iz Sirije i Iraka.

Odluka kancelarke Merkel donijela joj je međunarodne pohvale, ali je izazvala kritike u njenoj zemlji dok vladajući konzervativci gube podršku u anketama javnosti a krajnja desnica osvaja mjesta u nacionalnom parlamentu, prvi put od nacističke ere iz perioda 1933.-1945.

U posljednje vrijeme, haotično povlačenje NATO vojnika iz Afganistana stavilo je imigraciju u vrh predizborne politike dok Njemačka prihvata hiljade Afganistanaca koji bježe pred talibanima, povećavajući strahovanja od ponavljanja evropske migrantske krize iz 2015.

Njemačka je uložila milijarde dolara u kurseve jezika i obuku kako bi pomogla tražiocima azila da uđu na tržište rada, učeći iz grešaka koje ke počinila s turskim radnicima koji nisu primili nikakvu pomoć da nauče jezik i unaprijede svoje vještine, prenosi Reuters.

Hina/Poslovnidnevnik.ba