Sve vlasti i stranke koje su participirale u vlasti u BiH od rata do danas iz oba entiteta donosile su zakone, odluke i strategije koje su BiH vodile u NATO integracije.

Naime, još za vrijeme vlasti SDS-a i PDP-a na nivou RS i BiH završen je najveći dio reforme odbrane u zemlji kojom su kreirane Oružane snage BiH i u kojoj je proklamovani cilj postavljen ulazak u NATO.

I na stranici NATO-a u Briselu je istaknuto da je reforma odbrane u BiH počela u maju 2003. godine. Između maja i septembra te godine NATO na svojoj stranici ističe da su strane u BiH ispunile sva NATO očekivanja, kada je na 293 stranice objavljen dokument o smjernicama za kreiranje Oružanih snaga BiH, u kojem su i NATO integracije navedene kao cilj.

Te 2003. godine usvojeni su i spoljnopolitički prioriteti BiH, kada je, za vrijeme dok je predsjedavajući Predsjedništva BiH bio iz SDS-a, pristupanje NATO-u navedeno kao spoljnopolitički prioritet.

Nakon što je SNSD preuzeo vlast, reforma odbrane je potvrđena, a NATO-u formalno upućen zahtjev za članstvo. Tada je donesen i Zakon o odbrani BiH, koji je u članu 84. predvidio da je ulazak u NATO cilj BiH, za vrijeme kad je predsjedavajući Savjeta ministara bio iz SNSD-a.

Tokom prošlog mandata, kada su SDS i PDP učestvovali na vlasti na nivou BiH, usvojeni su dokumenti Pregled odbrane BiH od strane Predsjedništva BiH i Strategija spoljne politike BiH. U oba ova dokumenta potvrđen je ulazak zemlje u NATO kao spoljnopolitički cilj.

Konačno, i u dokumentu Program reformi, koji je ove sedmice poslan u NATO kao preduslov za formiranje nove vlasti na nivou BiH, eksplicitno je navedeno da je zemlja prepoznala NATO integracije kao jedan od svojih spoljnopolitičkih ciljeva. Ova formulacija je navedena i u srpskom prevodu Programa reformi, koji je upućen Narodnoj skupštini RS prošle sedmice na razmatranje.

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, takođe podsjeća da dosad predstavnici BiH nisu imali nikakvih zamjerki na djelovanje NATO-a u BiH, ali kaže da su donošenje Rezolucije o vojnoj neutralnosti u RS krajem 2017. godine i komplikacije oko Godišnjeg nacionalnog programa za NATO donekle osporili sve odluke na nivou BiH koje su donošene u proteklom periodu.

Prema njegovom mišljenju, osnovni problem u vezi s NATO, ali i EU integracijama je nedovoljno razvijena svijest o potrebama i interesima svih građana.

“Provođenje reformi, bilo da su u vezi s EU ili NATO-om, treba da uspostavi najbolje demokratske principe, na kojima počivaju vrijednosti liberalne demokratije u razvijenim zapadnim zemljama. Uređenje države na principima vladavine prava, poštovanja i zaštite ljudskih prava, tržišna ekonomija i efikasne institucije treba da budu težište naših nastojanja u namjeri da uspostavimo modernu državu po mjeri građana. Tek kada društvenopolitički sistem bude uspostavljen na ovim principima, politika treba da donese strateške odluke o najboljim interesima i savezima u koje treba da se uključi kako bi osigurala svoju opstojnost i prosperitet”, ističe Hadžović za “Nezavisne”.

On smatra da u postojećim okvirima jedino EU i NATO pružaju jasne smjernice i podršku u cilju izgradnje modernog društva i najvećeg stepena zaštite ljudskih prava.

Inače, ove godine je i Kongresna služba američkog Kongresa objavila opširnu analizu stanja reformi odbrambenog sektora u BiH, u kojoj ističe da se BiH i dalje nalazi na putu evroatlantskih integracija, ali takođe i ukazuje na rezoluciju Narodne skupštine RS kao prelomni trenutak kada je izgrađeni konsenzus oko NATO-a počeo pucati po liniji Srbi s jedne strane i Bošnjaka i Hrvata s druge.

“Protivljenje Srba NATO-u je ukorijenjeno u ulozi NATO-a tokom bh. rata, a ujedno izražava i želju da se prati susjedna Srbija, koja takođe ne traži članstvo u NATO-u”, naglašeno je u ovom dokumentu.

“Objavljivanje ovog teksta je dijelom  finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State).  Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.“/dejanšajinović/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari